Infanrix IPV+Hib naziv je cjepiva koje roditelji male djece poučeni od pedijatra popularno nazivaju "pet u jedan" jer sadrži komponente protiv pet zaraznih bolesti - difterije, tetanusa, pertusisa, poliomijelitisa i hemofilusa influence tipa B. Novo cjepivo na našem tržištu ne bi bilo ništa neobično da nije izazvalo pomutnju među roditeljima male djece koji dolaze u ambulante po kalendaru obveznog cijepljenja, i to za difteriju, tetanus i pertusis. Neki pedijatri samovoljno nude novo cjepivo, navodeći da je, ispričali su nam roditelji, sjajno i da nema nuspojava. Za razliku, međutim, od cjepiva iz obveznog programa koje je besplatno, novo se mora platiti. U ljekarni stoji 110 kuna, ambulantama 200 pa i do 300 kuna. No, kako je uopće moguće da se mimo suglasnosti mjerodavnih državnih institucija u pedijatrijskim ambulantama uvodi novo cjepivo, pitali smo dr. Iru Margan-Gjenero, voditeljicu odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Iskorijenjene zarazne bolesti
- Zahvaljujući programu obveznog cijepljenja, zarazne bolesti protiv kojih se djeca cijepe gotovo smo posve iskorijenili. Lani smo, primjerice, imali samo osam slučajeva ospica, nemamo poliomijelitisa, nemamo difterije... Nijedan zahvat u medicini ne može spriječiti bolesti kao što je to učinio program obveznog cijepljenja, koji se inače izrađuje u našoj ustanovi i potvrđuje ga ministar zdravstva - kaže dr. Margan-Gjenero.
U tom su programu, napominje, precizno navedena cjepiva koja treba koristiti, ona su besplatna, a provođenje programa cijepljenja maksimalno se nadzire, stalno se prate nuspojave. Milijuni naše djece već su prošli ovaj program i nema apsolutno nikakve potrebe da se za iste bolesti za koje imamo optimalnu kombinaciju i najbolja cjepiva ona mijenjaju drugima, koja nisu u programu, niti su optimalna, a k tome se i plaćaju.
- Kombinirano cjepivo koje se pojavilo u Hrvatskoj je registrirano, ali relativno je novo i nismo skloni tome da čim se nešto novo pojavi na tržištu stavimo to u obvezni program. U tome treba biti jako oprezan. A unositi elemente tržišta u područje javnoga zdravstva može biti iznimno opasno i u ovome slučaju poremetiti program obveznog cijepljenja. Osim toga, obvezni program cijepljenja zabranjuje da se umjesto preporučenih cjepiva djeci daju neka druga - kaže dr. Margan-Gjenero, te dodaje da to ne isključuje mogućnost cijepljenja koje nije u našem obveznom programu. To se odnosi, primjerice, na monovalentno, a ne kombinirano cjepivo protiv infekcije hemofilusa influence tipa B, koji može u iznimno rijetkim slučajevima izazvati meningitis. Ali i tada se, napominje, mora paziti na to da se ne poremeti obvezni program, koji se mora provoditi u točno određenim razmacima i u određenoj djetetovoj dobi.
Nepotrebno eksperimentiranje
Hrvatski program obveznog cijepljenja obuhvaća i strana i domaća cjepiva, a za taj masovni i iznimno složeni posao ovlašteni su isključivo specijalisti epidemiolozi.
- Osim o nuspojavama, mora se voditi računa i o zaštiti koju daje cjepivo. Ako se iz cjepiva eliminiraju neki elementi koji mogu izazvati nuspojave, istodobno će nestati i dovoljna količina antigena koji stvaraju imunitet. Dakle, sve to treba jako dobro izvagati. Dobro cjepivo bez ikakvih nuspojava ne postoji, no mora se voditi računa o tome da su nuspojave prihvatljive, a da istodobno cjepivo znači i zaštitu - kaže dr. Margan-Gjenero.
Bilo bi strašno kada bi bila istinita teza koja se pojavila u javnosti da se novo polivalentno cjepivo testira na našoj djeci, a da o tome ništa ne znaju roditelji djece ili pak epidemiološka služba HZJZ-a koja je referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva.
- Od roditelja i naših epidemiologa na terenu doznali smo što se događa u pedijatrijskim ambulantama i o tome smo obavijestili Ministarstvo zdravstva. Već smo uočili nuspojave novoga cjepiva, poput visoke temperature i nekih alergijskih reakcija. Na sreću, nije se dogodilo ništa dramatično, ali narušavanjem obveznog programa može doći do slabljenja procijepljenosti populacije i do slabljenja imuniteta. I tu doista nema mjesta nikakvu eksperimentiranju - zaključuje dr. Ira Gjenero-Margan.
Diana Glavina, Snježana Matek-Sačer