Iako su cijene stanova u Zagrebu dosegnule povijesne visine, promet na tržištu stanova pao je za 25 posto. Stručnjaci smatraju da će vlasnici morati sniziti cijene jer interes kupaca za nerealno visoke cijene jednostavno više ne postoji. U posljednjih deset godina cijene stanova u Hrvatskoj gotovo su se udvostručile, a prosječna cijena kvadrata u Zagrebu sada iznosi 3000 eura. Najamnine su također drastično porasle, s prosjekom od 900 eura mjesečno. Ipak, usprkos visokom rastu cijena, promet stanova pada - u Zagrebu je pad iznosio čak 25 posto, a mnogi stanovi ostaju mjesecima bez kupaca.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u i osnivač agencije Kastel, ističe kako je tržište u "svojevrsnom kaosu". On smatra da vlasnici stanova često postavljaju nerealne cijene, a to se posebno odnosi na starogradnju koja se ne prodaje, dok cijene padnu za 5 do 10 posto prilikom realizacije. “Vlasnici jednostavno ne žele prihvatiti da njihova nekretnina ne vrijedi onoliko koliko su zamislili”, kaže Ranilović za Tportal. On također spominje primjer stana u Maksimiru, gdje je vlasnik inicijalno tražio 3800 eura po kvadratu, da bi stan na kraju bio prodan za 2400 eura. “Da mu nije hitno trebala gotovina, stan bi i dalje bio na oglasnicima”, dodaje Ranilović.
Dodatni problem tržišta stanova u Hrvatskoj predstavljaju neregistrirani posrednici. Iako prema službenim podacima u Hrvatskoj postoji oko 1400 agencija, mnoge od njih posluju nelegalno, zapošljavajući agente bez potrebnih licenci. Takvi agenti često povećavaju cijene stanova obećanjima koja nisu realna, što dodatno unosi kaos na tržište. Ranilović upozorava da je takva praksa štetna za legalne agencije, posebno u manjim sredinama. Zbog toga se pripremaju izmjene zakona koje će uvesti kazne od 20 do 35 tisuća eura za rad bez licence. “Cilj je spriječiti one koji pokušavaju raditi na crno”, naglašava Ranilović.
Iako postoji potražnja, Hrvatska trenutno ima čak 600.000 praznih stanova. Nacionalni plan stambene politike predviđa mjere kojima bi se potaknulo vlasnike tih stanova da ih stave na tržište – tako da bi odmah dobili 60 posto očekivanog prihoda od najma. “Ako samo dva posto tih stanova postane dostupno, to bi značilo čak 12.000 novih jedinica na tržištu”, ističe Ranilović. Plan uključuje i uvođenje poreza na nekretnine te mjere poput povrata dijela PDV-a pri kupnji prve nekretnine. Iako podržava većinu mjera, Ranilović smatra da bi umjesto poticanja potražnje, država trebala staviti veći fokus na povećanje ponude.
Unatoč padu prometa, cijene stanova i dalje rastu jer mnogi vlasnici teško prihvaćaju da vrijednost njihovih nekretnina nije toliko visoka kako su to prvobitno zamišljali. “I u krizi 2008. trebalo je mjesecima da cijene počnu padati. Ljudi teško prihvaćaju stvarnost da njihova nekretnina ne vrijedi onoliko koliko su očekivali”, objašnjava Ranilović. Najveći interes vlada za manje stanove do 200.000 eura, dok su skuplji stanovi (iznad 400.000 eura) sve teže prodajivi. Kupci s većim budžetom često se okreću novogradnji, dok se u centru Zagreba prosječna cijena za rabljeni stan kreće oko 2500 eura po kvadratu, iako mnogi vlasnici traže cijene do 4000 eura, što je često neopravdano. Ranilović smatra da ubrzan pad cijena nije realan. “Dok se ne poveća ponuda i ne smanji pritisak potražnje, cijene će i dalje biti problem. Međutim, oni koji su nedavno stavili stan na tržište bit će prisiljeni sniziti cijene ako žele privući kupce”, zaključuje Ranilović.
FOTO Na Pagu se za 1,75 mil. eura prodaje autohtona vila među tisućljetnim maslinama
Otvori KEKS Pay
Morski iznajmljivaci su puni ko brod i dolaze u Zg kupovat. Cijene mogu pasti jedino na obali.