Američki predsjednik Donald Trump vjeruje da svojom karizmom može postići dogovor, uvjeren da bi šest mjeseci nepopustljivosti Moskve moglo biti prevladano susretom licem u lice s čelnikom Kremlja. Čini se da i dalje vjeruje kako bi Kremlj mogao biti uvjeren da zaustavi rat, unatoč Putinovim maksimalističkim izjavama da su ruski i ukrajinski narod jedno te da tamo gdje kroči ruski vojnik – tamo je Rusija. Ruski čelnik Vladimir Putin, s druge strane, želi dobiti na vremenu. U svibnju je odbio europski, američki i ukrajinski prijedlog za bezuvjetni prekid vatre, nudeći umjesto toga dvije kratke, jednostrane i ograničene pauze. Njegove snage napreduju u ljetnoj ofenzivi, što bi ga do jeseni moglo dovesti u povoljniju pregovaračku poziciju. Ako do sastanka dođe, jedan od američkih ciljeva bio bi trilateralni summit s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi se raspravljalo o okončanju rata, format koji je Rusija već odbacila u Istanbulu u svibnju. Rusija, pak, vjerojatno želi iskoristiti Trumpa kako bi ga uvukla u moskovski narativ. Iako je summit već bio najavljivan i odgađan, ovoga puta bi se mogao dogoditi, što otvara pitanje kako bi rat mogao završiti, a ovo je pet mogućih scenarija.
Putin pristaje na bezuvjetno primirje
Ovo je malo vjerojatan scenarij. Putin teško da bi pristao na primirje koje bi zadržalo trenutačne crte bojišnice. SAD, Europa i Ukrajina već su u svibnju zatražile takvu stanku uz prijetnju sankcijama, ali Rusija je to odbila. Trump se povukao od sankcija, preferirajući neuspješne razgovore na nižoj razini u Istanbulu. Ranije 30-dnevno primirje radi zaštite energetske infrastrukture imalo je ograničen uspjeh. Kremlj trenutačno pretvara postupne dobitke na bojišnici u strateške prednosti i nema razloga zaustaviti napredovanje na vrhuncu ljetne ofenzive. Čak ni prijetnje sekundarnim sankcijama protiv Kine i Indije, koje se čine otporne na američki pritisak, ne bi promijenile Putinovu vojnu računicu do kraja ljeta. Najmanje do listopada Putin će nastaviti borbu jer trenutačno pobjeđuje.
Pragmatizam i daljnji razgovori
Razgovori bi mogli dovesti do daljnjih pregovora, učvršćujući ruske dobitke kada zima zaustavi vojne operacije, vjerojatno oko listopada. Do tada bi Putin mogao zauzeti istočne gradove poput Pokrovska, Kostjantinivke i Kupjanska, osiguravajući snažnu poziciju za zimu i pregrupiranje. Rusija bi se 2026. mogla nastaviti boriti ili diplomatski učvrstiti svoje dobitke. Putin bi također mogao pokrenuti pitanje ukrajinskih izbora, odgođenih zbog rata, kako bi doveo u pitanje legitimitet Zelenskog ili čak podržao proruskog kandidata.
Ukrajina preživljava sljedeće dvije godine
U ovom scenariju američka i europska vojna pomoć omogućuju Ukrajini da minimalizira ustupke na bojišnici u sljedećim mjesecima, što bi Putina navelo na pregovore jer njegova vojska ne ispunjava očekivanja. Pokrovsk bi mogao pasti, a druga istočna uporišta bila bi ugrožena, ali usporavanje ruskog napredovanja, zajedno s posljedicama sankcija i pregrijanog ruskog gospodarstva, moglo bi oslabiti Kremlj. Europa već planira raspoređivanje ''snaga za uvjeravanje'' u Ukrajinu pružajući logističku i obavještajnu podršku te odvraćajući Rusiju od daljnjih napada. To je najbolji ishod za Ukrajinu, piše CNN.
Katastrofa za Ukrajinu i NATO
Putin bi mogao iskoristiti pukotine u zapadnom jedinstvu nakon summita s Trumpom, koji bi poboljšao odnose SAD-a i Rusije, ali ostavio Ukrajinu bez ključne podrške. Europa bi mogla pokušati podržati Kijev, no bez američke pomoći teško bi uspjela preokrenuti ravnotežu snaga. Ruski uspjesi na istoku mogli bi natjerati ukrajinske snage na povlačenje preko otvorenog terena između Donbasa i središnjih gradova poput Dnipra, Zaporižja i Kijeva. Ukrajinska obrana time bi dodatno oslabila, a postojeća kriza s manjkom vojnog kadra mogla bi prerasti u političku katastrofu ako predsjednik Zelenski bude prisiljen pozvati na širu mobilizaciju. Sigurnost Kijeva bila bi ozbiljno ugrožena, a europske sile mogle bi zaključiti da je bolje boriti se u Ukrajini nego kasnije na teritoriju Europske unije. Ipak, bez jasnog političkog mandata za ulazak u rat, NATO ne bi mogao pružiti jedinstven odgovor – što bi moglo označiti kraj suverene Ukrajine.
Katastrofa za Putina
Rusija bi mogla napraviti stratešku pogrešku i gubiti tisuće vojnika tjedno za minimalne teritorijalne dobitke, dok sankcije postupno nagrizaju njezin savez s Kinom i smanjuju prihode od trgovine s Indijom. Financijske rezerve mogle bi se istopiti, a neslaganja unutar moskovske elite porasti zbog Putinova upornog odbijanja diplomatskih rješenja i nastavljanja vojnog pritiska. Trump bi nakon mogao ostati politički oslabljen, što bi omogućilo da se fokus američke politike ponovno usmjeri na suprotstavljanje Moskvi i Pekingu. Kremlj bi se tada mogao suočiti s točkom preokreta, kada postaje jasno da otpor stvarnosti i ekonomskoj iscrpljenosti vodi u kolaps – slično sovjetskoj agoniji u Afganistanu. Slabosti režima već su izbile na površinu tijekom rata, uključujući i pobunu Jevhena Prigožina. Putin se trenutačno doima snažnim, ali mogao bi se pokazati krhkim – kao što se to dogodilo Sovjetskom Savezu. Taj scenarij ostaje najbolja nada Zapada, koji ne može riskirati potpunu NATO-ovu intervenciju niti realno očekivati da će Kijev sam vojno poraziti Moskvu.
Nijedna od mogućnosti nije idealna za Ukrajinu. Samo jedna znači stvarni poraz Rusije kao vojne sile i trajne prijetnje europskoj sigurnosti. No ni jedan scenarij ne može se ostvariti samo kao posljedica susreta Trumpa i Putina – bez uključivanja Ukrajine u konačni dogovor, svaki ishod ostat će nepotpun.
Otvori KEKS Pay
velika je opasnost da trump "proda" Ukrajinu rusiji jer se više ne može nositi niti s kaosom koji je stvorio u USA, niti s kaosom koji je tarifama izazvao u međ.odnosima pa Ukrajinu sada samo želi maknuti s dnevnog reda bez obzira na cijenu!