Kao što je i obećao, američki predsjednik Donald Trump uveo je carine na uvoz robe iz 90 različitih zemalja svijeta te se one u prosjeku kreću oko 18 posto. – Milijarde dolara će se slijevati u Sjedinjene Države, uglavnom iz zemalja koje su iskorištavale i ismijavale SAD dugi niz godina, poručio je američki predsjednik. Potez bez presedana u modernom dobu označava se kao prekretnica u globalnoj trgovini koja se gradila nakon Drugog svjetskog rata. Amerika očekuje da će joj carine, odnosno rekordan porez na uvoznu robu, donijeti godišnje 300 milijardi dolara budžetskih prihoda, no efekti te politike već se osjećaju u svakodnevnom životu kroz poskupljenja uvozne robe, pad potražnje za radnicima te usporavanje gospodarstva.
Nisu svi američki partneri u istom košu. Osam vodećih američkih trgovinskih partnera s oko 40% ukupne razmjene postigli su okvirne sporazume o trgovinskim i investicijskim ustupcima te su na taj način izbjegli maksimalne carine. Velika Britanija prošla je najbolje i dobila "samo" deset posto carine, dok su Europska unija, Japan i Južna Koreja ispregovarale "povlašten" carinski tretman od 15 posto. Vijetnam, Indonezija, Pakistan i Filipini osigurali su carinsku stopu od 19 ili 20 posto, dok je za 70 drugih zemalja određena kamata od 30, 35 pa i do 50 posto! Carine za Bosnu i Hercegovinu su 30, a Srbiju 35 posto. Među dodatno kažnjenim državama je i Švicarska koju je 39 posto carina na luksuznu robu ostavila u šoku, pa njezina predsjednica, slično kao i južnoamerički predsjednik te kanadski premijer naknadno pokušavaju doći do nekog dogovora.
Brazilski predsjednik rekao je za Reuters da se neće ponižavati tražeći telefonski poziv s Trumpom kako bi spustio 50-postotne carine, a slično je reagirao i indijski premijer Modi, nakon što je Trump uveo 50-postotnu carinu na indijsku robu jer trguje s Rusijom. Moratorij na primjenu kaznenih carinskih stopa s Kinom istječe 12. kolovoza, a carine se još uvijek ne primjenjuju ni na Meksiko, čija je predsjednica, nakon početnih zapaljivih izjava, našla zajednički jezik s američkom administracijom. Hrvatska ima skromnu trgovinsku razmjenu sa SAD-om, pa s te strane neće imati veće štete, no one bi mogle nastupiti indirektno, zbog velike ovisnosti njemačkih i talijanskih tvrtki o američkom tržištu. Dodatni bi problemi u tim ekonomijama mogli utjecati na pad u turističkoj branši.
Paralelno s novim carinama američki je predsjednik potpisao naredbu po kojoj će švercanu robu, odnosno pretovarenu robu iz trećih zemalja, cariniti s dodatnih 40 posto. Ako je netko u Hrvatskoj mislio zaraditi na izvozu bosansko-hercegovačkih ili srpskih proizvoda u Ameriku, mogao bi se naći u problemima, ako ga uhvate. Američka je administracija objavila vrlo malo detalja o tome kako će se identificirati roba iz trećih zemlja. Europska politika popuštanja u Bruxellesu se tumači kao manje zlo, a to je uvjerenje pojačano nakon nakon šoka u Švicarskoj, na čiju je robu američki predsjednik nametnuo 39 posto carine. Različito se tumači dogovor po kojemu će Europska unija uložiti u SAD 600 milijardi eura te iz te zemlje uvesti energente za više od 750 milijardi eura.
Prema tumačenju Bruxellesa, šefica Europske komisije nije ovlaštena sklapati takav sporazum u ime privatnog sektora te ga EU opisuje kao "neobvezujuću izjavu o namjeri", za razliku od američkog predsjednika koji je rekao da se radi o obvezi. Trump je kazao da Europa mora uložiti 600 milijardi eura "u što god on poželi, bilo što"! Slična obaveza teška 550 milijardi eura nametnuta je i Japanu za carinsku tarifu od 15 posto. Njemačka već tjedan dana čeka da američki predsjednik potpiše novu odluku o carinama na uvoz automobila iz EU i tako ih spusti sa sadašnjih 27,5 na 15 posto. Sve do Trumpova povratka u Bijelu kuću uvoz automobila u SAD oporezivao se s 2,5 posto.
Europska unija nema jedinstvenu carinu za uvoz iz Amerike pa su se tako elektronički uređaji uvozili i uvoze bez ikakve carine, dok je carina na američke automobile bila deset posto, no posljednjim sporazumom EU se obvezala ukinuti tu carinu, kao i sve dosadašnje carine na američku industrijsku robu. Trump pritišće i na necarinske barijere za poljoprivrednu robu, odnosno želi da Europa olakša uvoz genetski modificirane hrane GMO za ljude i životinje u Europsku uniju. Taj dio zasad nije uključen u posljednji dogovor.
Potpuni, javni popis proizvoda s točnim carinskim stopama još uvijek nije objavljen. Također postoji neizvjesnost oko mogućih kvota za izuzeća za izvoz čelika i aluminija, koji će biti podložni carinskoj stopi od čak 50 posto. Trump je zaprijetio novim mjerama, na primjer, u farmaceutskoj industriji, koja bi srednjoročno mogla biti podvrgnuta tarifi od 250 posto. Uz to, spominje se i prijetnja stopostotnim carinama na uvoz čipova. Visokotehnološki čipovi za iPhone i druge pametne telefone dolaze gotovo isključivo iz Tajvana. SAD i Europa godinama pokušavaju vratiti više proizvodnje čipova na Zapad, a bivši američki predsjednik Joe Biden oslanjao se na milijarde dolara subvencija kako bi to postigao. Trump je to nazvao rasipanjem novca te se priklonio carinama.
Otvori KEKS Pay
Kako se to Europa "izvukla" ako im je Trump opalio 15 % carine. Njemacki automobili koji su ionako skupi sada ce biti 15 % skuplji, dok ce svi americki proizvodi biti oslobodjeni carine u EU. Jos su se obavezali kupi 750 milijardi americkog plina i nafte te uloziti 600 milijardi dolara u SAD. To se zove "izvuci se". Jesu izvukli su deblji kraj.