Čelnik bosanskohercegovačkih Srba Milorad Dodik ponovno je postao tema Vijeća sigurnosti Bosne i Hercegovine, a prava meta je visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt i pokušaj da se ograniči, a zatim i okonča međunarodna supervizija u toj zemlji. Na zahtjev Rusije iza zatvorenih vrata na East Riveru najutjecajnije zemlje svijeta raspravljale su o sudskoj presudi čelniku Republike Srpske i odluci da ga tamošnje Središnje izborno povjerenstvo makne s pozicije predsjednika Republike Srpske, što je već izazvalo dosta razloga za brigu. O tome je prethodno razgovarao, makar po tumačenju srbijanskoga ministra vanjskih poslova Marka Đurića s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem.
"Tražili smo potporu SAD za pitanja koja su nama važna – razumijevanje za poteškoće s kojima se suočavamo u vezi s presudom protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika", rekao je Đurić. Iz State Departmenta međutim nisu eksplicitno naveli da je tema bio i Dodik, ali jesu da Sjedinjene Američke Države očekuju da se napetosti deeskaliraju na području Kosova i Bosne i Hercegovine. Što bi se moglo zaključiti i da se posve pouzdano razgovaralo o političkoj sudbini Dodika. Zanimljivo je međutim bilo primijetiti kako iz Washingtona u ovoj objavi ni bilo kojim drugima nisu uopće komentirali presudu Suda Bosne i Hercegovine o jednoj godini zatvora i šest godina zabrane političkoga angažiranja Milorada Dodika.
Što je bilo nezamislivo prije nekih pola godine dok je još uvijek "jahala" stara demokratska administracija. Za svaki Dodikov potez stizale su osude. Sada to posve izostaje. Što ne znači da je njegova pozicija nešto bitno bolja u SAD-u, nego više govori o općoj nezainteresiranosti SAD-a za bavljenje mikro menadžmentom i miješanjem u svaku pojedinačnu odluku u BiH. No, da se Dodik nalazi visoko na popisu prioriteta Moskve, govori upravo podatak o organiziranju zatvorene sjednice Vijeća sigurnosti. Takav zahtjev potvrdio je i Peking koji se također u prethodnim istupima o stanju u Bosni i Hercegovini redovito protivio nastavku međunarodnog tutorstva. Moskva ide toliko daleko da ovaj pokušaj Dodikova sklanjanja ocjenjuje prijetnjom po stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine. A odgovornost za to prebacuje na njemačkog političara na čelu međunarodne uprave nad BiH Schmidtom koji se od ponedjeljka službeno nalazi na godišnjem odmoru.
"Ako situacija izmakne kontroli, upravo oni (međunarodna uprava i zapad) će snositi odgovornost za to. Upravo zato za BiH je došao trenutak istine, jer nakon toga može uslijediti točka bez povratka", upozorili su iz ruskog veleposlanstva. "Ili će dokazati da je zaista pravna demokratska zemlja i odbaciti politiziranu presudu predsjedniku Dodiku, koja je progurana pod zapadnim pritiskom, ili će se svrstati u red Moldavije, Rumunjske, Francuske, Njemačke, Austrije, SAD-a, u suštini cijelog kolektivnog Zapada, gdje licemjerno i bahato koriste agencije za provođenje zakona u svrhu uništavanja svojih oponenata''.
Nije nepoznato da Rusija osporava mandat visokog međunarodnog predstavnika. Ne osobno samo Schmidta nego i cijeli koncept nastavka utjecaja Zapada na Bosnu i Hercegovinu. Oni su prije četiri godine nudili opciju da se podrži izbor visokog predstavnika, ali uz uvjet da mu se mandat ograniči na jednu godinu te ukinu široke bonnske ovlasti. Upravo je koristeći tu mogućnost Schmidt, pod utjecajem bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, izmijenio Kazneni zakon, napravio stupicu u koju se Dodik uhvatio. A to je da će kazneno odgovarati svatko tko ne provede njegove odluke. Iako je jučer platio kaznu kako ne bi otišao u zatvor, a to je u BiH moguće napraviti, čelnik RS-a ne miri se s isključivanjem iz politike. Najavio je organiziranje referenduma u republičkosrpskom entitetu na kojemu bi zatražio svojevrsnu priznanje od svog naroda nasuprot progonu političkog bošnjačkog Sarajeva i "srbofobnih" stranaca.
Otvori KEKS Pay
Malo je Rusima jedan rat. Da je isprovocirati još koji.