Nasilje u intimnim vezama rijetko počinje udarcem. Češće započne nečim društveno prihvatljivim – čašom viška, vikendom provedenim uz kladionicu ili navikom koja se isprva čini bezazlenom. No istraživanja sve jasnije pokazuju da konzumacija alkohola, droga i razvoj ponašajnih ovisnosti znatno povećavaju rizik od nasilja prema onima koji su emocionalno najbliži – partnerima i partnericama. O toj opasnoj i često prešućenoj vezi govori i prof. dr. sc. Maja Miškulin s Medicinskog fakulteta u Osijeku, koja upozorava da nasilje i ovisnosti dijele iste dubinske mehanizme.
Studenti kao rizična skupina
Prema njezinim riječima, i ovisnosti i nasilno ponašanje povezani su s osobinama poput impulzivnosti, slabije kontrole emocija i smanjene sposobnosti procjene posljedica vlastitih postupaka. Upravo zbog toga nasilje u takvim odnosima nije iznimka, nego obrazac koji se s vremenom učvršćuje. – Recentna istraživanja na velikom broju ispitanika u različitim zemljama pokazala su da osobe sklone ovisničkom ponašanju, bilo da je riječ o alkoholu, drogama ili ponašajnim ovisnostima poput kockanja, u jednom trenutku mogu razviti nasilničko ponašanje prema onima koji su im najbliži – ističe Miškulin. U javnosti se nasilje u intimnim vezama često promatra kao izoliran događaj ili "obiteljski problem", no struka upozorava da je riječ o ozbiljnom javnozdravstvenom izazovu. Prema podacima iz istraživanja, žrtve su u najvećem broju slučajeva žene, iako noviji radovi pokazuju da i muškarci mogu biti izloženi nasilju partnerica. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da se nasilje rijetko javlja samo – ono gotovo uvijek dolazi u paketu s drugim problemima, ponajprije ovisnostima.
Miškulin naglašava da fokus prevencije ne smije biti isključivo na liječenju ovisnosti. – Nije dovoljno riješiti samo konzumaciju alkohola ili droge ako se istovremeno ne prepoznaju i ne adresiraju nasilni obrasci ponašanja. U suprotnom, rizik od ponavljanja nasilja ostaje visok – upozorava ona. Upravo zato je, kaže, važno podizati svijest o toj povezanosti i djelovati preventivno, prije nego što nasilje eskalira. Posebnu pozornost u svojim istraživanjima Miškulin posvećuje studentskoj populaciji. Riječ je o životnoj fazi kasne adolescencije, kada mladi izlaze iz roditeljskog doma, suočavaju se s akademskim pritiscima i ulaze u prve ozbiljnije romantične veze. To je razdoblje u kojem se, naglašava, usvajaju obrasci ponašanja koji se kasnije često prenose u trajne partnerske odnose. Istraživanja provedena među studentima u Hrvatskoj pokazala su da pojavnost nasilja povezanog s ovisničkim ponašanjem nije zanemariva, štoviše – u porastu je. Prvo takvo istraživanje provedeno je prije desetak godina, a rezultati iz godine u godinu ukazuju na rast problema. – Ako mlada osoba u toj fazi krene putem ovisnosti ili nasilja prema partneru, velika je vjerojatnost da će takav obrazac ponavljati kasnije u životu – upozorava Miškulin, dodajući da je upravo zato rano prepoznavanje rizika ključno.
Nasilje nije incident
Razmjere problema potvrđuju i podaci iz prakse. Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije dr. Ante Cvitković podsjeća da u Hrvatskoj gotovo 300 tisuća ljudi ima problema s alkoholom, a kada se u obzir uzmu i članovi njihovih obitelji, broj pogođenih višestruko raste. Gotovo svaki treći odrasli stanovnik puši, dok se ovisnosti o drogama i kockanju dodatno šire, osobito među mlađom populacijom. Cvitković ističe da danas postoje i alati pomoći, poput nacionalnog portala ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji omogućuje savjetovanje, ali i samoisključenje iz kockanja. No, naglašava, bez otvorenog razgovora o vezi između ovisnosti i nasilja, takve mjere neće biti dovoljne. Stručnjaci se slažu u jednom: nasilje u intimnim vezama nije privatna stvar niti neizbježna posljedica "teškog karaktera". Ono je često predvidljiv ishod neriješenih ovisnosti i mentalnih problema. A to znači da se, uz pravovremenu prevenciju i sustavnu podršku, može i mora spriječiti.
Otvori KEKS Pay
