Više od stotinu izlagača iz 20 zemalja i tri kontinenta okupio je ZG Green Energy Fair 2025, najveći energetski sajam u regiji, koji je danas otvoren u Areni Zagreb, a posjetiti ga se može i sutra. Riječ je o međunarodnom događaju koji okuplja vodeće domaće i strane tvrtke, stručnjake i institucije iz područja obnovljivih izvora energije, zelene mobilnosti i održivih tehnologija, a osim izložbenog, sajam ima i konferencijski dio usmjeren na poticanje energetske tranzicije, inovacija i suradnje u sektoru zelene energije.
Na samom otvaranju Green Energy Faira Domagoj Badanjak, direktor AleDo Tech, koji je i organizator sajma, istaknuo je da smo zelene tehnologije dugo smatrali budućnošću, ali danas su one sadašnjost.
- Mobilnost koja počiva na električnim vozilima postaje stvarnost i implementira se na razini i država i kućanstava. Tome svjedoči i broj izlagača koji razvijaju tehnologije budućnosti i došli su ih ovdje predstaviti. Hrvatska napreduje u razvoju obnovljivih izvora energije, ide polako, ali na kraju će biti slađe. Ovo je prvi događaj ovakve vrste u Hrvatskoj, a već sada najveći u regiji - istaknuo je Badanjak, dok je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), udruženja zaduženog za konferencijski dio sajma, rekla da Hrvatska i dalje više od 50 posto energije uvozi, a ljeti, kad imamo najviše sunca, taj se udio smanji na 20 do 30 posto jer energiju ne skladištimo.
- Moramo govoriti o baterijama. Ideja sajma je pokazati da hrvatske tvrtke, uz međunarodne izlagače, mogu konkurirati. Zagreb treba postati regionalno središte za zelene proizvode. Trenutačno smo predzadnji u Europi po udjelu solarne energije, osamdeset posto energetske tranzicije nam nose građani i industrija, imamo tek osam velikih projekata. Energetski intenzivnoj industriji potrebna je domaća energija i u cijeloj Europi se to rješava kroz izravne dogovore - objasnila je Maja Pokrovac pa dodala da je Hrvatska danas član europskih radnih grupa i nositelj platforme RE-Source, dok je još prije osam godina bila skromni sudionik najvećeg svjetskog sajma Enlit Europe u Bilbau.
Giles Dickson, direktor WindEuropea održao je predavanje naziva "Europski put prema klimatski neutralnom kontinentu", a odmah na početku je istaknuo da je od 2004. do 2024. godine u europskom energetskom miksu udio obnovljivih izvora gotovo dosegao 50 posto, a i nastavit će rasti. Do 2030. godine, istaknuo je, planira se izgradnja velikog broja vjetroelektrana. No, ne slažu se svi s tim planom, ističe Dickson.
- Neki tvrde da vjetroelektrane štete prirodi, pticama, dok drugi, poput Putina, vide u njima prijetnju jer smanjuju ovisnost Europe o fosilnim gorivima. Kina je, s druge strane, shvatila važnost tog plana i gradi dvostruko više vjetroelektrana nego Europa jer zna da je to ključ energetske sigurnosti, a Europi to baš i nije po volji jer Kina, tako, jača vlastitu dominaciju u sektoru čiste energije. Za Europu je sada prioritet broj jedan to što moramo paziti na vlastitu konkurentnost. Naša ekonomija treba revoluciju u kompetitivnosti, što znači više obnovljivih izvora i vjetra jer se tako osiguravaju energetska i nacionalna sigurnost - kazao je Giles Dickson pa dodao da je Clean Industrial Deal sada najvažniji.
- Green Deal i dalje vrijedi, cilj net-zero do 2050. ostaje, ali neke će se stvari možda morati prilagoditi, kao što su ciljevi do 2040. ili pitanja automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem - kaže Dickson.
Kroz dan održalo se i niz drugih prezentacija te panela, između ostalog, onaj o ulozi gradova i lokalnih zajednica u energetskoj tranziciji, u kojem su gradonačelnici iz Ludbrega, Ogulina, Virovitice i Dugog Sela govorili o konkretnim projektima i preprekama na terenu. Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić istaknuo je, tako, kako je ključni poticaj za djelovanje svijest o važnosti energije za industriju.
- Ljudi ne razumiju koliko je energija bitna za industriju koja troši stotine gigavata - rekao je Bilić pa dodao da Ludbreg ima solarne elektrane, električna vozila, a razvijaju i geotermalne potencijale. Grad je, istaknuo je, osnovao i revolving fond za građane koji se puni iz ušteda koje grad ostvaruje na potrošnji struje, a iz tog fonda financiraju se novi OIE projekti.
- Jučer smo potpisali i ugovor za pet novih električnih autobusa, a uvijek nastojimo i odgovoriti na svaki razuman natječaj Fonda za zaštitu okoliša - rekao je Bilić.
Jedna od tema bila je i energija iz vodnog gospodarstva, koji je okupio stručnjake iz područja vodnog gospodarstva i energetike kako bi predstavili mogućnosti i iskustva u korištenju obnovljivih izvora energije unutar javnog sektora. Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), istaknuo je činjenicu da je poziv kojim se sufinancira proizvodnja električne energije iz fotonaponskih elektrana za javne isporučitelje vodnih usluga i davatelje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada službeno otvoren 30. travnja ove godine te ostaje dostupan do kraja rujna 2026. godine, a već je potpisan prvi ugovor s Varkomom.
- Do sada je pristiglo 29 prijava, a Varkom je prvi koji je uspio realizirati projekt. Prijave se odnose na fotonaponske elektrane, sustave nadzora i baterijske spremnike. Vjerujem da će se sva sredstva realizirati - rekao je Halavanja.
Najviše pozornosti ipak su izazvale teme skladištenja energije. Dr. sc. Dražen Balić s Odjela za proizvodnju i tržišta energije pri Energetskom institutu Hrvoje Požar podsjetio je na Europski akcijski plan za mreže, prema kojem je do 2030. godine na području Balkana potrebno investirati oko 30 milijardi eura u razvoj elektroenergetskih mreža, a Thomas Cros, direktor sektora istraživanja i razvoja u Eco Green Energyju, iznio je podatke Međunarodne energetske agencije (IEA) prema kojima je u svijetu 2023. godine bilo instalirano oko 90 gigavata baterijskih spremnika, dok se do 2050. godine predviđa rast na 5500 gigavata. Iz domaće perspektive, Ivan Burul, voditelj Odjela za pristup mreži u HEP-ODS-u, osvrnuo se na spremnost zakonodavnog okvira za uključivanje baterijskih sustava u mrežu.
- Regulativa je spremna - rekao je Burul pa pojasnio da se spremnici za skladištenje mogu priključiti preko mrežnog mjesta, na instalaciju proizvođača ili na instalaciju aktivnog kupca.
ZG Green Energy Fair održava se i sutra, za građane je besplatan, a oni se u Areni mogu upoznati s tim što nude brojne tvrtke poput Tesle, Sungrowa, Huaweija, BYD-a, Solaxa, SolarEdgea, Froniusa, Schneidera, Trina Solara, Longi Solara... Održavaju se i hackatoni, ali i B2B susreti.
Otvori KEKS Pay
