Godinama je zinfandel bio najveća enigma svjetskog vinarstva jer, za razliku od drugih sorti, koje se mogu povezati s točno određenim podnebljem, ova je loza u Americi stekla svjetsku slavu i postala svojevrsni nacionalni ponos a da nitko nije znao otkud je došla. No prije dva desetljeća stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta i američka genetičarka riješili su složeni "vinski misterij". Njihova DNK analiza nedvojbeno je pokazala da svjetski poznata sorta zapravo ima korijene na dalmatinskom kršu – zinfandel je istovjetan staroj sorti kaštelanski crljenak, koja i danas raste u pojedinim vinogradima Kaštela.
Crljenak, plavac, dobričić, pošip...
Na padinama Kozjaka vinograde s kaštelanskim crljenkom ima i 27-godišnji Ivan Perišin iz Kaštel Kambelovca, predsjednik udruge koja nosi ime po ovoj lozi te najmlađi kaštelanski vinar. Ivan je kompletnu brigu o proizvodnji, prezentaciji i prodaji vina preuzeo nakon nedavne smrti oca Vlade, zagovornika tradicionalnog načina pravljenja vina i jednog od pionira u proizvodnji crljenka. Uz njega je Ivan sve o vinogradarstvu i vinarstvu i naučio, odmalena upijajući svaku njegovu riječ, baš kao što sada njegove riječi upija nećak Duje.
Obitelj Perišin vinogradarstvom i vinarstvom bavi se već više od dva desetljeća, od kako su počeli obnavljati svoje poljoprivredne površine na Kozjaku koje su godinama bile zapuštene. Najprije je teren očišćen od makije, trasiran i sagrađeni su suhozidi koji "drže" terase, a tek nakon toga podignuti su vinogradi i maslinici. Bio je to vrlo težak, zahtjevan i skup posao, koji je započeo Vlado Perišin, isključivo vlastitim sredstvima. Donedavno su vinograd osim motikom obrađivali i plugom. Da bi svog Pirga mogli upregnuti, morali su konja u prikolici dovesti na Kozjak.
– Danas u četiri vinograda imamo 8000 loza i godišnje proizvedemo oko 10 tisuća litara vina. Obrađujemo i masline, 200 stabala oblica, mastrinki, levantinka i maslina leccino – kaže Ivan vodeći nas u vinograd na padinama Kozjaka, na položaj Kuki na 400 metara nadmorske visine, gdje ima posađen isključivo crljenak jer se pokazalo da na toj nadmorskoj visini grožđe ima izvrsne razine šećera pa odavde dolaze njihova najbolja vina.
S ovog se položaja spuštamo do vinograda nedaleko od crkvice sv. Mihovila, čiji okoliš održavaju kaštelanski vinari, gdje je posađeno 3000 loza crljenka, plavca, dobričića i pošipa:
– Grožđa ima, zdravo je, taman lipi omjer dehidriranog i zrelog. Bit će dobra jematva – zadovoljno komentira Ivan. S obzirom na različite položaje vinograda i sorte grožđa, Perišini imaju desetak berbi, u kojima se okupljaju obitelj i prijatelji pa uz druženje i posao brže prođe.
Osim po kvaliteti vina i maslinova ulja, Perišini su poznati i kao promotori kaštelanske tradicije, a pokojni Vlado bio je jedan od utemeljitelja Fešte o boba pa je ove godine, prve bez njega, na manifestaciji uvedena i nagrada za tradiciju koja nosi njegovo ime. Fešta o boba održava se u srcu Kaštel Kambelovca, na Brcama, gdje Perišini imaju konobu uz more pa kad se s padina Kozjaka u mjesto spuste s kolima punim grožđa, rivu obavije slatkast miris zrelih bobica crljenka, pošipa, maraštine, dobričića i plavca malog, od kojih u konobi prave crna i bijela vina, opol (roze od crljenka) i prošek. Svojevrsna kruna vinske priče obitelji Perišin je vino Lazarus – odležani crljenak za koji su dobili brojne nagrade i priznanja.
Konoba uz more
U maloj konobi osim inox i barrique bačava stala je i cijela priča o povijesti obitelji Perišin, na zidovima su priznanja, fotografije, uvjerenje za težaka koje je 1927. godine dobio Ivanov predak... Najviše vina i ulja Perišini prodaju upravo u konobi, u kojoj, uz najavu, organiziraju degustacije, no njihova su vina i ulja rasprostranjena diljem županije. Avionski putnici mogu ih kupiti i u duty free shopu u Splitu.
– Naša je konoba uz more, al' nikad se nismo bavili ribarstvom, samo vinom i uljem – kaže najmlađi kaštelanski vinar Ivan Perišin, koji točno zna što želi: zadržati kvalitetu, očuvati autohtone sorte i tradiciju te prenijeti ljubavi prema zemlji na buduće generacije.
Otvori KEKS Pay
