Prije se u Zagorju ubijalo za međe, sad biramo parcele koje ćemo raditi – govori Stanislav Varga iz Zlatara čija obitelj obrađuje oko 30 hektara, od čega je njihovo malo više od dva hektara, a ostala zemlja u vlasništvu je privatnika koji je više ili ne mogu ili ne žele obrađivati.
Na toj zemlji Varge proizvode hranu za svoje životinje, a okupili su pravu malu arku, nazvat ćemo ju Tininom jer je nositeljica ovoga gospodarstva najstarija kći Stanislava i Ivke, 31-godišnja Klementina. Dakle, obitelj Varga ima krave, svinje, magarce, perad, a da im ne bi bilo dosadno, u njihovu su dvorištu, uz mačke i pse, paun Toni, vijetnamska svinja te tri noja. Donedavno su držali i kamerunske patuljaste koze.
EU fond, solari, videonadzor
– Tata, rekao si da ćemo imati i ljame – pogledavajući prema ocu, ubacuje se devetogodišnji Lahor, na što se Stanislav samo smješka jer je prikolica za njihovo dopremanje već bila spremna, no trenutačno je selidba odgođena. Sudeći po prizorima iz Vargina dvorišta, ove južnoameričke deve uskoro će svoj dom pronaći u Zagorju.
– Žao nam je jedino što nam nisu baš sve životinje vani, ali neće to biti dugo tako – kaže Stanislav. On je na gospodarstvu zadužen ponajprije za mehanizaciju, a nje uistinu ne manjka. Imaju šest traktora, kombajn, sve moguće priključke, njih čak 48... Jer, kako to obično biva, gospodarstvo se širilo, jedno je ulaganje vuklo drugo, da bi si u konačnici nešto posla i olakšali, kao kad su kupili rotobalirku, da im ne mora 100 tona suhog sijena četiri puta proći kroz ruke.
– Ivkin je sektor mljekarstvo – pogledavajući prema ženi, govori Stanislav. – Pravim svježi sir i vrhnje, za prodaju na kućnom pragu – dodaje ona. – A ja svima pomažem u svemu – ubacuje se Lahor.
Za proizvodnju mlijeka imaju nekoliko simentalki, a u sustavu krava-tele nedaleko od kuće pasu njihova angus crna i limuzin goveda. Uzgoj je ekološki. – U ovaj sustav uzgoja ušli smo uz pomoć EU fondova. Kupili smo pet junica i bika – kaže Klementina. Ta je mjera, o kojoj je povratnu informaciju je li prošla na natječaju ili ne čekala tri godine, podrazumijevala digitalno i zeleno, odnosno Varge su uz životinje i zemlju nabavili i solare te postavili videonadzor. Dodijeljena sredstva iznose 15.000 eura, pola za zeleno, pola za digitalno.
– Proizvodimo i magareće mlijeko – nadovezuje se Klementinina sestra, 15-godišnja Perla. Naime, na gospodarstvu obitelji Varga nalazi se i devet magaraca. Prvi im je došao Vedran, a da ne bude sam, dobio je ženku i ubrzo se opulio Dragec. Danas Varge imaju devet magaraca, u mužnji je Milka oko koje se po dvorištu vrzma njezino magare Zumbul. Pasmina magaraca je primorsko-dinarski, a svako magare koje se kod Vargi opulilo, na gospodarstvu je i ostalo. Magareće mlijeko poznato je po svojim ljekovitim svojstvima, ponajprije kod bolesti dišnog sustava. Nakon mužnje, ono se zamrzava i takvo zamrznuto prodaje u malim bočicama. Ispod kuće, negdje na pola puta do pašnjaka s govedima, ograđeni je koral s pet konja, hrvatskih hladnokrvnjaka.
Naša najstarija kobila ima 21 godinu. Bila je to ljubav na prvi pogled. Puno djece ju je zavoljelo i bilo na njezinim leđima. Često nam se roditelji javljaju da dođu s djecom, malo se podruže s konjima, češljaju ih, jašu i uživaju cijeli dan kod nas – češkajući pitomu životinju, kaže Klementinina sestra, 28-godišnja Gloria.
Gosti samo dođu...
A često nam se nitko ni ne javi, nego samo dođu. Naravno, mi ih nećemo odbiti, uvijek je netko doma – dodaje mama Ivka. Uz nju i Stanislava te njihovo četvero djece razvoju ovoga gospodarstva pridonosi i baka Draga, Stanislavova majka.
– Mi se poljoprivredom bavimo oduvijek, otkad znam za se. Prijelomna godina u daljnjem širenju i razvoju bila je 2000., kad je umro moj otac. On je uvijek govorio što bi se trebalo napraviti, što bi želio. I mi smo odlučili ispuniti te njegove želje – pokazujući rukom po dvorištu punom životinja, kaže Stanislav Varga.
Otvori KEKS Pay
