Zamislite jedno sasvim obično jutro - kuhate kavu, provjeravate poruke na pametnom telefonu spojenom na Wi-Fi, sjedate u automobil i po kiši krećete na posao. U samo nekoliko tih jednostavnih radnji oslonili ste se na barem tri izuma iza kojih stoje žene. Filter za kavu osmislila je 1908. godine njemačka kućanica Melitta Bentz, koristeći upijajući papir iz bilježnice svog sina. Tehnologija bežičnog interneta, kao i GPS-a i Bluetootha, temelji se na sustavu "skakanja frekvencija", koji je 1941. patentirala glumica i izumiteljica Hedy Lamarr, kako bi pomogla u navođenju torpeda tijekom Drugog svjetskog rata. Brisače vjetrobranskog stakla, bez kojih je vožnja po lošem vremenu danas nezamisliva, djelo su Mary Anderson koja ih je osmislila 1903., nakon što je promatrala vozača tramvaja kako se muči s čišćenjem snijega s vjetrobrana. Njezinoj ideji u početku su se smijali, tvrdeći da će ometati vozače, no do 1916. brisači su postali standardna oprema.
Doprinos briljantnih žena čvrsto je i duboko utkan u gotovo svakom kutku suvremenog života, od kućanskih aparata koji nam štede vrijeme, pa do tehnologije koja nas povezuje sa svijetom. Priče tih vizionarki ne svjedoče samo njihovoj borbi s tehničkim izazovima, nego i o borbi s predrasudama društva koje nije očekivalo da će se one, kao žene, uopće baviti znanošću i tehnologijom. Upravo je Dan žena savršen tajming da se priče tih inovatorica ispričaju.
Jedna od takvih priča, priča je o perilici posuđa. Krajem 19. stoljeća Josephine Cochrane, bogatašica kojoj je smetalo što njezina posluga, tijekom ručnog pranja, stalno oštećuje skupocjeno, porculansko posuđe, odlučila je uzeti stvar u svoje ruke. Godine 1886. osmislila je, konstruirala i patentirala prvi stroj za pranje posuđa koji je, umjesto četki za ribanje, koristio mlazove vode pod pritiskom, koji su bili usmjereni na posuđe smješteno u žičanim košarama. Realizacijom te njene ideje rođena je prva praktična i komercijalno uspješna perilica posuđa na svijetu. Unatoč početnom skepticizmu, Cochrane je svoj izum predstavila na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. godine, gdje je osvojila glavnu nagradu. Dok su kućanstva još oklijevala, komercijalni sektor odmah je prepoznao vrijednost njezine inovacije koja je brzo privukla veliku pozornost restorana i hotela. No, Cochrane nije stala na tome. Pritisnuta dugovima nakon smrti supruga odlučila je svoj izum pretvori u posao - osnovala je vlastitu tvrtku koja je s vremenom postala dio svjetski poznatog brenda KitchenAid. Njezina priča, stoga, nije samo priča o genijalnom izumu, nego i priča o poduzetničkoj hrabrosti jedne žene koja je, u doba kada je to bilo gotovo nezamislivo, sama vodila posao, pregovarala i prodavala.
Sličnu poduzetničku i inovativnu crtu imala je Margaret Knight, koja je 1868. godine izumila stroj za izradu papirnatih vrećica s ravnim dnom, kakve i danas koristimo. Njezin put do patenta bio je trnovit - jedan muškarac ukrao je njezin dizajn te ga je pokušao patentirati kao svoj, tvrdeći na sudu da "žena ne može razumjeti tako složenu mehaniku". Knight je, međutim, predstavila svoje detaljne nacrte kojima je dokazala da je izum njezin, osiguravši tako svoje mjesto u povijesti.
Revolucija u domu i uredu
Godine 1914. Florence Parpart je patentirala prvi moderni električni hladnjak, čime je u povijest poslala nepraktične "ledene kutije" , zauvijek promijenivši način na koji čuvamo hranu.
Sredinom 20. stoljeća uredski život bio je nezamisliv bez pisaćih strojeva, što je neminovno uključivalo i pogreške prilikom pisanja. Bette Nesmith Graham, samohrana majka i tajnica iz Teksasa, bila je krajnje frustrirana novim, električnim modelima pisaćih strojeva, koji su koristili trake s tintom, zbog čega je ispravljanje pogrešaka pri tipkanju bilo neučinkovito i poprilično neuredno. Inspirirana slikarima, koji su jednostavno prebojali svoje greške, Graham se dosjetila rješenja. U svojoj kuhinji, u blenderu je pomiješala bijelu temperu i druge kemikalije kako bi stvorila tekućinu za prekrivanje tipfelera. Izum, koji je nazvala "Mistake Out", ubrzo je počela dijeliti sa svojim kolegicama. Potražnja za 'brisačem tipfelera' doslovno je eksplodirala, a kuhinja Bette Nesmith Graham postala je improvizirani laboratorij i tvornica. Godine 1958. Graham je patentirala svoj inovativni proizvod pod imenom "Liquid Paper" , a ubrzo nakon toga napustila je svoj dotadašnji posao tajnice, kako bi se u potpunosti posvetila svojoj tvrtki. Dvadeset godina kasnije, prodala ju je korporaciji Gillette za nevjerojatnih 47,5 milijuna dolara, ostavivši iza sebe nasljeđe žene koja je problem ne samo pobijedila, nego ga je pretvorila u pravo, poslovno carstvo.
Sličan put prošla je i Marion Donovan, majka koja je nakon neprospavanih noći, zbog mokrih plahti odlučila stati na kraj problemu propuštanja platnenih pelena. Kako bi 'zalijepila flaster' na taj problem, za prvu je ruku od zavjese za tuš sašila vodootpornu navlaku koju je nazvala "Boater". No, njezina prava vizija bila je stvoriti jednokratnu pelenu od upijajućeg papira. Iako su je proizvođači, tih pedesetih godina prošlog stoljeća, ismijavali, tvrdeći da je takav proizvod nepotreban i da bi bio preskup, njezina je ideja ipak postavila temelje za industriju koja danas vrijedi milijarde te olakšava život roditeljima diljem svijeta.
Sigurnost na cesti i na bojištu
Davne 1902. godine zima u New Yorku bila je oštra i puna snijega. Dok je sjedila u tramvaju poduzetnica iz Alabame, Mary Anderson, promatrala je vozača koji je, kako bi išta vidio kroz vjetrobransko staklo prekriveno snijegom, morao neprestano otvarati prozor ili zaustavljati vozilo kako bi ručno očistio snijeg. Uvjerena da sigurno postoji i neki bolji način da se vjetrobransko staklo očisti, Anderson je, po povratku kući, dizajnirala jednostavan, ali genijalan mehanizam - gumenu metlicu koja je bila pričvršćena na opružnu ruku i kojom se moglo upravljati s pomoću poluge iz unutrašnjosti vozila. Njen je inovativan "uređaj za čišćenje prozora" 1903. patentiran, no automobilska industrija nije tada prepoznala vrijednost njezinog izuma. Tvrtke su ju, jedna za drugom, odbijale uz apsurdno objašnjenje da bi takvo pomicanje brisača po vjetrobranskom staklu dekoncentriralo vozače. Tek nakon što joj je patent istekao, brisači su postali standardna oprema na vozilima, a Mary Anderson nikada nije zaradila niti cent od svog izuma koji danas olakšava vožnju po kiši i snijegu.
Priča o Kevlaru, materijalu pet puta jačem od čelika, počela je gotovo slučajno. Kemičarka Stephanie Kwolek je, 1965. godine, radeći u tvrtki DuPont na razvoju laganih vlakana za automobilske gume, stvorila mliječnu, rijetku i neočekivano čvrstu otopinu. Iako su njezini kolege smatrali da je eksperiment propao, njezina znatiželja te inzistiranje da se od te neobične otopine ispredu vlakna, rezultirala je otkrićem Kevlara - materijala koji je nevjerojatno lagan, otporan na toplinu i pet puta jači od čelika, te danas, kao ključna komponenta pancirnih prsluka, kaciga i zaštitne opreme, spašava živote policajaca, vojnika i civila.
Osjećaj nesigurnosti u vlastitom domu potaknuo je medicinsku sestru Marie Van Brittan Brown da, sa suprugom, stvori prvi kućni sigurnosni sustav. Zbog visoke stope kriminala u njezinoj četvrti u New Yorku i sporog reagiranja tamošnje policije, godine 1966. osmislila je sustav koji je uključivao pomičnu kameru, monitore u spavaćoj sobi, dvosmjerni mikrofon i alarm. Njezin patent iz 1969. postavio je temelje za sve moderne sustave video nadzora. Na sličan način, Maria Beasley je željela spriječiti tragedije na moru te je 1880. patentirala znatno poboljšan, sklopiv i vatrootporan splav za spašavanje, koji je bila daleko sigurniji od tadašnjih drvenih čamaca.
Doprinos žena u medicini i znanosti fundamentalno je promijenio način na koji tretiramo bolesti. Gertrude Elion, farmakologinja i dobitnica Nobelove nagrade, razvila je revolucionarnu metodu "racionalnog dizajna lijekova", koja je omogućila stvaranje prvih, učinkovitih lijekova za leukemiju i herpes. Njezin rad doveo je i do razvoja azatioprina, prvog imunosupresiva koji je omogućio uspješne transplantacije organa. U svijetu kirurgije, jednostavan, ali genijalan izum Letitije Mumford Geer, iz 1899. godine - medicinska šprica kojom se može rukovati jednom rukom, postao je nezamjenjiv alat u medicinskoj praksi diljem svijeta. Jednako važan, iako manje poznat, je i Apgar test, koji je 1952. osmislila anesteziologinja Virginia Apgar. Taj brzi i jednostavan sustav bodovanja, za procjenu zdravlja novorođenčadi u prvoj i petoj minuti života, postao je globalan standard te je spasio nebrojene dječje živote, omogućivši liječnicima da odmah prepoznaju bebe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć.
Revolucija u komunikaciji i računalstvu
Davne 1843. godine, Ada Lovelace je, analizirajući nacrte analitičkog stroja Charlesa Babbagea, napisala ono što se danas smatra prvim računalnim algoritmom, čime je zaslužila titulu prve programerke u povijesti.
Više od stoljeća kasnije, Grace Hopper, kontraadmiralka američke mornarice i računalna znanstvenica, izumila je prvi kompajler, program koji naredbe pisane na jeziku bliskom čovjeku (poput engleskog), prevodi u strojni kod koji računalo razumije. Programiranje je time prestalo biti rezervirano isključivo za matematičare, a to je otvorilo vrata modernim programskim jezicima poput COBOL-a, čime je Hopper zauvijek promijenila način na koji komuniciramo sa strojevima.
Temelje modernih telekomunikacija postavila je dr. Shirley Ann Jackson, prva Afroamerikanka s doktoratom s MIT-a. Njezina istraživanja u Bell laboratorijima omogućila su razvoj tehnologija poput identifikacije pozivatelja (Caller ID), poziva na čekanju, prijenosnih faks uređaja i optičkih kabela koji danas povezuju svijet.
U zlatno doba Hollywooda, Hedy Lamarr bila je jedna od najljepših žena na svijetu. No, iza te glamurozne vanjštine skrivao se um koji je bio jednako impresivan kao i njezina pojava.Tijekom Drugog svjetskog rata, zabrinuta zbog ranjivosti savezničkih torpeda na radijsko ometanje, Lamarr je, s avangardnim skladateljem Georgeom Antheilom, razvila sustav "skakanja po frekvencijama" (frequency hopping). Ideja je bila da se radijski signal koji upravlja torpedom neprestano i sinkronizirano mijenja između odašiljača i prijemnika, što bi njegovo presretanje učinilo gotovo nemogućim. Iako je 1942. bio patentiran, američka mornarica smatrala je taj sustav prekompliciranim te ga je odbila koristiti. Tehnologija je stoga pala u zaborav, sve do Kubanske raketne krize. Tek desetljećima kasnije postalo je jasno da je princip proširenog spektra, koji je osmislila samouka izumiteljica Lamarr, temelj modernih bežičnih komunikacija, uključujući Wi-Fi, GPS i Bluetooth.
Dok je Lamarr postavila teorijski temelj, matematičarka Gladys West odradila je ključan posao za praktičnu primjenu GPS-a. Radeći za američku mornaricu, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, West je programirala računala za stvaranje iznimno preciznih, matematičkih modela Zemljinog oblika (geoida), uzimajući u obzir sile gravitacije i plimne. Njezini proračuni omogućili su satelitima da točno odrede bilo koju lokaciju na planetu, čime je stvoren sustav bez kojeg je današnja navigacija nezamisliva.
Borba za priznanje
Za mnoge od ovih izumiteljica put do uspjeha bio je ispunjen preprekama i borbom za priznanje u svijetu kojim su dominirali muškarci. Najpoznatiji primjer nepravde priča je o popularnoj društvenoj igri Monopol. Originalnu igru, nazvanu "The Landlord's Game", osmislila je još 1903. godine Elizabeth Magie, s ciljem da kritizira pohlepu i nepravde nekontroliranog kapitalizma. Dok je Magie svoj originalni patent prodala za samo 500 dolara, trideset godina kasnije, nezaposleni je prodavač Charles Darrow prodao prerađenu verziju njezine igre tvrtki Parker Brothers, te je postao milijunaš. Ove priče svjedoče o sustavnim preprekama s kojima su se inovatorice suočavale, no zahvaljujući njihovoj genijalnost i upornosti, svijetu su ipak ostavile neprocjenjivo nasljeđe, bez kojega bi svakodnevica bila nezamisliva.
Otvori KEKS Pay
Hahahah nije izmislila ona wifi nego timovi inzenjera i standardi iz 90ih. hedy lamarr je imala ideju frequency hoppinga za vojnu komunikaciju 40ih ali to nije wifi. nije jedna zena izmislila ni kompajler grace hopper je radila na ranim kompajlerima ali to je bio razvoj vise timova i projekata. a taj famozni kucni sigurnosni sustav bio je samo rani patent jedne ideje dok su moderni sustavi nastali desetljecima kasnije kroz industriju. internet voli slogane tipa zena izmislila sve, osobito na feministicki praznik xddd