Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale jer je ulagače uznemirio skok cijena nafte znatno iznad 110 dolara po barelu, što bi moglo potaknuti rast inflacije i naštetiti svjetskom gospodarstvu. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6.30 sati u minusu više od 3 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Indiji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 1,1 i 8 posto. Oštar pad cijena dionica posljedica je šoka jer su cijene nafte jutros skočile više od 25 posto, što je njihov najveći dnevni skok od 1988. godine. Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 6,30 sati iznosila 116,65 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je 27 posto, na 117,55 dolara. Tako su cijene 'crnog zlata' dosegnule najviše razine od srpnja 2022. jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku, nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prošloga tjedna, onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je natjeralo proizvođače na tom području na smanjenje proizvodnje. Naime, kako se nafta ne može izvoziti s Bliskog istoka, tamošnja skladišta su puna, pa su, među ostalim, Irak i Kuvajt počeli smanjivati proizvodnju. A to znači pad ponude. Osim toga, za novog iranskog vođu imenovan je u nedjelju Modžtaba Hamenei, sin nedavno ubijenog ajatolaha Hameneija, što je signal da 'tvrdolinijaši' ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu, unatoč ratu sa SAD-om i Izraelom. Kako nema naznaka prekida rata i kako tankeri ne mogu kroz Hormuški zaljev, ulagači se plaše da će cijene nafte ostati povišene dulje nego što se očekivalo.
„Svjetsko gospodarstvo ovisno je o isporukama nafte i prirodnog plina s Bliskog istoka kroz Hormuški tjesnac. Kratkoročno očekujemo rast cijena nafte prema 120 dolara po barelu, no vjerojatno će uslijediti pad cijena kada se sukob smiri”, piše Bruce Kasman, glavni ekonomist u banci JPMorgan, u osvrtu na situaciju na tržištima. Očekuje da će se cijene nafte do sredine godine stabilizirati na otprilike 80 dolara, što bi moglo smanjiti rast globalnog gospodarstva za 0,6 postotnih bodova na godišnjoj razini, a povećati inflaciju za 1 postotni bod u prvoj polovici ove godine. No, „širi i dugotrajniji sukob mogao bi potaknuti cijene nafte znatno iznad 120 dolara po barelu, što bi povećalo rizik od globalne recesije”, piše Kasman. Naime, povišene cijene nafte potaknule bi rast inflacije, a to bi natjeralo središnje banke na povećanje kamatnih stopa, što bi usporilo rast gospodarstava.
Zbog svega toga rano jutros južnokorejski Kospi indeks potonuo je više od 8 posto, pa je na burzi neko vrijeme bilo zaustavljeno trgovanje. Oštro su pale i sve ostale azijske burze, a očekuje se i pad ostalih najvećih svjetskih burzi jer su terminski indeksi u dubokom minusu. Tako su u 6.30 sati terminski Eurostoxx 50 indeks vodećih europskih dionica i njemački DAX bili u minusu više od 3 posto, a britanski FTSE oko 1,7 posto. Na Wall Streetu se u ponedjeljak također očekuje oštar pad, s obzirom na to da je terminski Dow Jones indeks trenutačno u minusu više od 1.000 bodova ili 2,3 posto. Terminski S&P 500 i Nasdaq indeks također su na gubitku više od 2 posto.
A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta znatno ojačao jer ulagači traže sigurnije utočište za kapital, s obzirom na oštar pad tržišta dionica. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,55 bodova, dok je u petak navečer iznosio 98,85 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 157,80 na 158,80 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1525 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,1618 dolara.
Podsjetimo, za 10 sati najavljena je sjednica Vlade na kojoj bi trebala biti donesena oluka u vezi s regulacijom cijena. Očekuje se uvođenje novih ograničenja cijena goriva kako bi se ublažile posljedice poskupljenja. Kako su mediji već izvijestili, od utorka bi moglo doći do znatnog udara na džepove vozača. Cijena litre dizelskog goriva u utorak bi mogla skočiti za 24 centa, što na prosječnom spremniku od 50 litara znači poskupljenje od oko 12 eura. Benzin će poskupjeti za 9 centi po litri, što bi na istom spremniku značilo dodatnih 4,5 eura. Plavi dizel bilježi najveći skok – u utorak bi mogao poskupjeti 26 centi po litri, što za prosječni spremnik iznosi 13 eura više.
Otvori KEKS Pay
Bude manje prometa, a time i zrak bude čišći.