Poslijeratna obnova Ukrajine koštat će oko 588 milijardi američkih dolara (više od 500 milijardi eura) tijekom sljedećeg desetljeća, a posljedice rata osjećat će se generacijama, navodi se u zajedničkom izvješću Kijeva, Svjetske banke, Europske unije i Ujedinjenih naroda objavljenom u ponedjeljak. "Troškovi obnove nastavljaju rasti i sada se procjenjuju na 587,7 milijardi dolara u razdoblju od deset godina, što je protuvrijednost tri BDP-a Ukrajine iz 2025. godine", navodi se u izvješću. Dokument, koji svake godine procjenjuje štetu nanesenu Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine, zajednički pripremaju Svjetska banka, ukrajinska vlada, Europska komisija i UN.
Najteže pogođeni sektori su stambeni sektor, promet i energetika, stoji u izvješću koje obuhvaća 46 mjeseci između početka ruske invazije u veljači 2022. i prosinca 2025. godine. Štete i potrebe koncentrirane su u regijama blizu bojišnice te u velikim ukrajinskim urbanim zonama, precizira se u izvješću. Dugoročno će se najveće potrebe koncentrirati u prometnom sektoru (82 milijarde eura), energetskom sektoru (77 milijardi eura), stambenom sektoru (77 milijardi eura), trgovini i industriji (54 milijarde eura) te poljoprivredi (47 milijardi eura). Regije Doneck (istok) i Harkiv (sjeveroistok), gdje su borbe najintenzivnije, zahtijevat će značajne napore za obnovu. Za glavni grad Kijev – koji ima tri milijuna stanovnika i površinu nešto manju od Berlina – obnova se procjenjuje na više od 15 milijardi dolara, budući da je grad često meta ruskih napada dronovima i projektilima.
Ljudske, socioekonomske i ekološke posljedice ruske invazije osjećat će se "generacijama", naglašava se u izvješću. Zapadni saveznici Ukrajine deblokirali su više od 400 milijardi dolara financijske, vojne i humanitarne pomoći od početka ruske invazije, prema njemačkom institutu Kiel. Ukrajina trenutačno većinu tih sredstava troši na ratne napore i održavanje gospodarstva na životu. Europska unija odobrila je u prosincu zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu za razdoblje od 2026. do 2027. godine – pri čemu je veći dio namijenjen obrani – no Mađarska, čiji je čelnik Viktor Orban blizak Kremlju, zaprijetila je blokadom.
FOTO Ovakvu patnju Europa nije doživjela desetljećima. Nismo vjerovali da je to moguće
Rusiju će puno koštati obnova Ukrajine.