Prezentaciju "Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine" na koju se osvrćem održala je 22. prosinca državna tajnica Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić. U prvim reakcijama na Strategiju demograf Nenad Pokos izjavio je da su zadani samo strateški ciljevi bez konkretnih mjera, koje bi trebale biti vidljive tek u akcijskom planu, podsjećajući da je sudjelovao i u izradi prethodnog strateškog dokumenta 2020. sa 110 konkretnih mjera, koji nikada nije ugledao svjetlo dana, piše Tportal.
Ovaj je dokument najpotpuniji kod predstavljanja razvojnih potreba i potencijala jer se tu iznose gotovo svi nalazi postojećih tendencija, studija i poteza države kad je riječ o obitelji, djeci, mladima i starijima, o odgoju i obrazovanju, o gospodarstvu i tržištu rada. Za opći demografski cilj u dugom roku navodi se "uravnotežena dobna struktura stanovništva", ali nigdje se ne kaže što činiti u srednjem i u kratkoročnom razdoblju. Nije li potrebno, kako to ističe npr. demograf Anđelko Akrap, u kratkom i srednjoročnom razdoblju smanjiti sadašnji odljev mladoga stanovništva iz zemlje, povećati broj rođenih različitim mjerama obiteljske politike i potaknuti razvoj depopulacijskih područja. Nažalost, o tome ovdje nema ni riječi.
Drago Čengić, znanstveni savjetnik u mirovini
Nužna široka suglasnost o tome koji profil stranaca želimo
Je li moguće voditi bitku protiv ksenofobije i diskriminacije bez jasne svijesti da Hrvatska više ne može u gospodarskom pa i pronatalitetnom smislu napredovati bez tih "drugih i drugačijih"?
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Mislim da je dovoljno pogledati bogato iskustvo više desetljeća tzv multikulturalnosti pojedinih zapadnih zemalja. Poprilično je jasno koja populacija (ni)je poželjna i kompatibilna