Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Radi li Njemačka s Kinom istu grešku kao i s Rusijom? Među poduzetnicima se polako širi nervoza

Prema podacima Njemačke središnje banke, njemački ulagači su u kinesko gospodarstvo investirali oko 90 milijardi eura. Ovu glad za profitom iz Kine njemačka politika potiče još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je tadašnji bavarski premijer Franz Josef Strauss dao do znanja kako "Kinu ne treba mjeriti mjerilima zapadnih demokracija". I ostali njemački političari su bili sličnog, popustljivog stava prema Pekingu.
11. kolovoza 2022. u 18:47 62 komentara 36367 prikaza
CHINA-PLA-THE EASTERN THEATER COMMAND-JOINT EXERCISES (CN)
Foto: Lin Jian/XINHUA
Pogledajte galeriju 1/3

Otkako Peking potpuno otvoreno prijeti Tajvanu vojnim napadom, i njemački privrednici polako zvone na uzbunu.

Potpuno odvajanje od Kine doduše još uvijek nitko ne spominje, ali predsjednik Njemačkog saveza industrijalaca (BDI) Siegfried Russwurm poziva ulagače ne oprez i ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti gospodarstva od pojedinih regija, piše Deutsche Welle.

„Ruska agresija na Ukrajinu nas je podučila da, kad su u pitanju autokratski režimi, moramo biti spremni na ekstremne scenarije", rekao je Russwurm. On je dodao kako trenutno gospodarske odnose s Kinom zbog "nove utrke sustava", ne bi trebalo u potpunosti dovoditi u pitanje ali ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti, posebice što se tiče uvoza poluvodiča s Tajvana ili rijetkih metala iz Kine.

Naivna njemačka politika

Prema podacima Njemačke središnje banke, njemački ulagači su u kinesko gospodarstvo investirali oko 90 milijardi eura. Ovu glad za profitom iz Kine njemačka politika potiče još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je tadašnji bavarski premijer Franz Josef Strauss dao do znanja kako "Kinu ne treba mjeriti mjerilima zapadnih demokracija". I ostali njemački političari su bili sličnog, popustljivog stava prema Pekingu.

Dugogodišnji socijaldemokratski kancelar Helmut Schmidt je čak rekao kako je ujedinjenje Tajvana i Kine "neizbježno", pritom zanemarujući činjenicu da se tome žestoko protive sami žitelji Tajvana.

"Gledajući s današnje pozicije, mnogo toga u njemačkoj politici naspram Kine djeluje vrlo naivno", kaže Bernhard Bartsch, s berlinskog Mercator instituta za kineske studije. No on upozorava na to da se Kina posljednjih desetak godina temeljito promijenila te da je te promjene njemačka politika prespavala. "Posljednje godine vlade Angele Merkel pokazuju presporo prilagođavanje novoj Kini koja se sve više vidi u utrci sa Zapadom i pritom koristi svoje gospodarske adute moći i pritiska", kaže Bartsch. On smatra da je ovakva politika dugi niz godina njemačkom gospodarstvu donosila dobit no da je istodobno stvorila ovisnosti.

Godinama se Njemačka i Europska unija nisu htjela miješati u svađe između Pekinga i Washingtona. Još 2017. je Angela Merkel govorila o "strateškom partnerstvu" s Kinom. EU je 2019. Kinu u jednom strateškom dokumentu doduše proglasio "sustavnim suparnikom", ali istodobno i "kooperacijskim partnerom". No što više Kina Tajvanu prijeti ratom, to je više vidljiva potreba da i Europa jasnije zauzme svoje stavove.

To je jasno i njemačkim poduzetnicima. "Mi smo čvrsto orijentiran na transatlantski savez. Odnosi EU-a prema SAD-u i Kini nisu na istoj razini", rekao je još u lipnju predsjednik BDI-a Russwurm.

Kažnjavanje nepodobnih gospodarstava

Kina doduše nikada prošlih desetljeća nije isključivala mogući napad na Tajvan, ali najnoviji manevri oko ovog otoka ukazuju na novi stupanj eskalacije. "Kineska vlada pomiče korak po korak status quo kad je u pitanju politika prema Tajvanu. To prije svega utječe na odnos Kine i SAD-a, ali i Njemačka i Europa moraju ukalkulirati rizike", smatra Bartsch. Među te rizike spadaju i pritisci kineske države na gospodarstva država koje se kritički odnose naspram kineske politike.

Russwurm doduše ne vjeruje da je napad na Tajvan nešto što bi se moglo dogoditi u kratkoročnom razdoblju no on njemačke kompanije upozorava na oprez. "Njemačke tvrtke moraju biti spremne na eventualni napad Kine na Tajvan. Rat na Dalekom istoku bi gospodarske odnose s Kinom vrlo brzo spustio na nulu, a isto tako bi bile zaustavljene isporuke poluvodiča s Tajvana što bi zamrznulo svjetsku high-tech industriju", strahuje Russwurm.

No i bez obzira na tajvansku krizu je poslovanje s Kinom u posljednje vrijeme otežano. Poznavatelji prilika govore o "primjetnim asimetrijama i nejednakim uvjetima za poslovanje". Europske tvrtke se već odavno žale na različite uvjete pod kojima djeluju kineska i strana poduzeća u Kini. "Atmosfera za njemačka poduzeća se pogoršala, a i isto tako i životni uvjeti za djelatnike njemačkih tvrtki", kaže Russwurm. Tomu je pridonijela i stroga kineska politika suzbijanja pandemije koronavirusa.

>> VIDEO Stiglo ozbiljno upozorenje zbog nuklearke Zaporižje: 'Granatiranja su jako opasna. Tu je najradioaktivniji materijal'

FILE PHOTO: The Ronald Reagan Strike Group ship's aircraft carrier USS Ronald Reagan conduct an exercise with the Japanese Maritime Self-Defense Force ships TKO BI POBIJEDIO Amerikanci napravili simulaciju rata s Kinom oko Tajvana: 'U prva tri tjedna potopili bi dva američka nosača' Handout picture of Taiwan Navy soldier monitoring a Navy Force vessel of Chinese People's Liberation Army (PLA) in Taiwan prate promjene Kineska vojska "obavila zadatke" oko Tajvana, ali nastavlja patrole COVID-19 outbreak in Sanya 'KINESKI HAVAJI' Oluja se približava otoku za odmor koji se bori s koronom, mogla bi spriječiti masovno testiranje

Nokia 3310
TRAŽENI MEĐU KOLEKCIONARIMA
Imate stare mobitele kod kuće? Ovo su modeli na kojima možete dobro zaraditi
Mirovine
RECEPT ZA SREĆU
Više bora nije noćna mora
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • stefj:

    To je tako kada se umjesto proizvodnje i znanosti u EU njegovala i razvijala birokracija i civilno društvo. Pa sada imate činjenicu da se u EU skoro ništa ne isplati proizvoditi, uglavnom radi enormnih birokratskih prepreka i donekle radi visokih ... prikaži još! poreza... Vidim da to neki zovu pohlepom, ti isti sigurno nikada u životu nisu ništa pokušali napraviti i onda to prodati. To se prije može nazvati preživljavanjem... Nije bez veze EU daleko zaostala za SAD-om i Azijom, postala je na globalnoj karti trećerazredni igrač. Više utjecaja na svjetska kretanja ima jedna Turska od cijele EU... Cijeli svijet može bez EU-a, ne trebaju niti jedan proizvod koji se tu proizvodi, većina ne može niti platiti nešto proizvedeno u EU, a EU ne može bez drugih... To je tako kada ti tvorevinu vodi birokracija u dogovoru s politikom. Onda dobiješ kruh točnih dimenzija koji si jedva možeš priuštiti, gdje ispisani račun i deklaracija vrijede više od samog kruha, ali se zato možeš deklarirati kao neštoseksualac, biti neštomanjinac,, te vjerovati da korištenjem papirnatih slamki spašavaš svijet...

  • Cuvert:

    "I ostali njemački političari su bili sličnog, popustljivog stava prema Pekingu." HaHa .Nisu oni bili popustljlivi prema Kini nego im je pohlepa blokirala mozak. Kina- jeftina radna snaga, isto kao i, Rusija- jeftini energenti. A sada bi svoje pohlepne poslovne ... prikaži još!vne poteze htjeli opravdati "mekim srcem".

  • olujasviholuja2:

    Radi enomog profita za vlasnike, zapad preselio proizvodnjuvu Kina, a sad će im se to odbiti u glavu