Nema ničeg spornog u zahtjevu SDP-a da vladajući i oporba imenuju po jednog ustavnog suca, a treći da bude izabran konsenzusom. Iako u Ustavu nema izričite odredbe koja SDP-u daje za pravo. Ali, ni vladajući nemaju ustavno ili zakonsko opravdanje za zahtjev da oni trebaju imati prevagu u izboru sudaca, odnosno da trećeg odnosno trinaestoga suca Ustavnog suda bira vladajuća većina. Aktualni odnos snaga u parlamentu još će biti najdulje dvije i pol godine, a u slučaju iznenadnih političkih okolnosti, možda i kraće. Ustavne suce bira se na mandat od osam godina. Zašto bi onda oni koji su trenutačno na vlasti imali većinski utjecaj na izbor ustavnih sudaca pa kroz to eventualno i na budući odnos snaga unutar Ustavnog suda, i to u razdoblju od pet i pol godina kad će možda biti u oporbi. Dakle, tada ne bi vrijedio pristup vladajućih po kojem bi sastav Ustavnog suda trebao pratiti omjer snaga u parlamentu. Štoviše, ključno je da Ustav propisuje da 13 sudaca Ustavnog suda bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom. Razlog zbog kojeg se od 2010. traži dvotrećinska većina za izbor ustavnih sudaca upravo je taj da ni jedna politička stranka, pa ni lijeve ili desne parlamentarne opcije, ne bi imale odlučujuć utjecaj na izbor sudaca. Dakle, stav po kojem bi parlamentarna većina, manja od dvotrećinske, imala odlučujući utjecaj na izbor sudaca zapravo ne bi bio u skladu s onim zbog čega je Ustav mijenjan 2010. godine. Dakle, zahtjev SDP-a suglasan je s tim ustavnim izmjenama, štoviše opravdan je, razuman i pravedan.
Nitko ne treba imati većinski utjecaj na izbor ustavnih sudaca
Razlog zbog kojeg se od 2010. traži dvotrećinska većina za izbor ustavnih sudaca upravo je taj da ni jedna politička stranka ne bi imala odlučujuć utjecaj na izbor sudaca.
Komentara 1
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ustavni suci se trebaju birati na direktnim izborima, a ne da ih bira lijevo i desno krilo partije.