Njemačke vlasti pripremaju deportaciju 46-godišnjeg Afganistanca Fariduna Tofana u Kabul, iako nije osuđivan za kaznena djela niti ga sigurnosne službe smatraju prijetnjom. Njegov slučaj mogao bi postati prvi takve vrste u 2026. godini te izazvati nova upozorenja organizacija za zaštitu ljudskih prava. Razvoj događaja mogao je biti posve drukčiji da Tofan sredinom travnja nije autobusom otputovao prema Italiji kako bi nakratko posjetio Rim. Afganistanac, koji je prije gotovo četiri godine pobjegao pred talibanskim režimom i utočište pronašao u Njemačkoj, ondje je radio i učio njemački jezik. Međutim, tijekom granične kontrole uhićen je zbog kršenja uvjeta boravka te odmah prebačen u prihvatni centar za strance u Münchenu, gdje čeka deportaciju.
Naime, prema njemačkom zakonodavstvu nije smio napustiti državni teritorij. Njegov zahtjev za azil ranije je odbijen, a raspolagao je samo privremenim dopuštenjem boravka tijekom azilnog postupka (Aufenthaltsgestattung), koje ne pruža zaštitu od udaljenja iz zemlje. Nakon što je ovoga tjedna odbijen i njegov naknadni zahtjev za azil, deportacija je planirana već za sljedeći tjedan. Nina Alizadeh Marandi, stručnjakinja za azilno pravo pri njemačkom ogranku Amnesty Internationala, upozorava na način na koji će deportacija biti provedena. „Vjerojatno će biti prebačen u Afganistan čarter-letom, zajedno s više osoba osuđenih za kaznena djela. Dakle, niti tijekom deportacije ne pravi se razlika između osobe koja je počinila kazneno djelo i one koja nije.”
Tofan je iz Afganistana pobjegao upravo zbog talibana, a sada ga njemačke vlasti namjeravaju vratiti u zemlju kojom upravlja isti režim. Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da postoji ozbiljan rizik od njegova uhićenja, mučenja pa čak i ugroze života. „Ovdje imamo presedan: ne samo da se deportira osoba koja nije bila kazneno kažnjavana, nego postoje i ozbiljne naznake da će u Afganistanu biti progonjena.” Alizadeh Marandi, koja je u stalnom kontaktu s Tofanom, navodi kako su talibani nedavno posjetili njegovu suprugu i šestero djece koji još žive u Kabulu. Od tada obitelj živi u strahu, a njihovi sinovi više ne pohađaju školu, DW.
Cijelom slučaju prethodio je Tofanov susret s afganistanskim konzularnim predstavnicima u Berlinu. U međuvremenu su i afganistansko veleposlanstvo u Berlinu i generalni konzulat u Bonnu ponovno pod kontrolom talibana, što je izazvalo oštre kritike oporbenih stranaka i organizacija za zaštitu ljudskih prava na račun njemačke vlade. Iako Berlin formalno ne priznaje talibanski režim kao legitimnu vlast Afganistana, potvrđuje da s njim održava kontakte na, kako navodi, isključivo tehničkoj razini. „Nije nam jasno, kako se politička usmjerenost na deportacije pod svaku cijenu može toliko pojačati da se pritom zanemare sve obveze u poštivanju ljudskih prava”, kaže Nina Alizadeh Marandi. „Migracijska politika u Njemačkoj postaje sve grublja, a kršenja ljudskih prava normaliziraju se jednako kao i suradnja s akterima poput talibana, koji su počinili teška kršenja ljudskih prava.”
Prema podacima Amnesty Internationala, u pritvorima radi deportacije trenutačno se nalazi još najmanje pet afganistanskih državljana koji također nisu osuđivani za kaznena djela. Da Berlin planira proširiti praksu vraćanja Afganistanaca, bilo je jasno već početkom srpnja. Savezna policija tada je, na zahtjev ministarstva unutarnjih poslova savezne pokrajine Hessen, izvijestila kako su uglavnom ukinuta dosadašnja ograničenja pri utvrđivanju identiteta afganistanskih državljana. To u praksi znači da se više neće udaljavati isključivo osobe osuđene za kaznena djela ili one koje predstavljaju sigurnosni rizik, nego i drugi Afganistanci kojima je izrečena obveza napuštanja Njemačke. Među kriterijima su punoljetni muškarci bez bračnog partnera u Njemačkoj te osobe protiv kojih postoji izvršna odluka o udaljenju, što odgovara i Tofanovu slučaju.
Hessenski ministar unutarnjih poslova Roman Poseck (CDU) poručio je da će prioritet i dalje biti deportacije osuđenih osoba i sigurnosno rizičnih pojedinaca, ali i da će savezna pokrajina koristiti sve mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju. Iz njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova za DW ističu kako vlada postupa u skladu s koalicijskim sporazumom te pritom citiraju njegov sadržaj: „Provodit ćemo deportacije u Afganistan i Siriju – počevši od počinitelja kaznenih djela i osoba koje predstavljaju sigurnosni rizik.” Prema podacima ministarstva, u aktualnom sazivu Bundestaga u Afganistan su već vraćena 173 afganistanska državljana koji su prethodno evidentirani zbog počinjenja kaznenih djela, DW.
U odgovoru se dodatno naglašava: „U skladu s tim, njemačka vlada u početku se usredotočila na vraćanje počinitelja kaznenih djela, ali se nije ograničila na njih. Ni važeći propisi ni koalicijski sporazum ne predviđaju ograničenje samo na počinitelje kaznenih djela. Prema Zakonu o boravku stranaca, strani državljani moraju biti deportirani ako imaju izvršnu obvezu napuštanja zemlje, ako im nije odobren rok za dobrovoljni odlazak ili je taj rok istekao te ako ne postoje pojedinačne zapreke za deportaciju.” Oštro protivljenje novoj praksi izrazila je i pravnica te zamjenica predsjednice zastupničkog kluba Ljevice Clara Bünger. „Njemačka vlada od samog je početka koristila počinitelje kaznenih djela samo kao izgovor kako bi korak po korak normalizirala deportacije u represivni talibanski režim koji muči ljude." Prema njezinoj ocjeni, ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) takvom politikom šalje poruku da zaštita ljudskih prava više nije prioritet kada se suprotstavi političkim interesima. Političarka Ljevice upozorava: „Ti su planovi rezultat štetne suradnje s talibanima, uključujući i onu u Njemačkoj. Njemačka vlada time daje legitimitet režimu koji nemilosrdno tlači žene i političke protivnike. Nitko ne smije biti deportiran u takve uvjete.”
Otvori KEKS Pay
