Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ne otplaćuje se svaki 11. stambeni kredit. Bankrotiralo 9% građana

Rast švicarskog franka, otkazi, loše stanje u gospodarstvu... doveli su do toga da tvrtke ne vraćaju 22, a građani 9 posto kredita
21. kolovoza 2012. u 11:30 91 komentara 30 prikaza
'15.10.2009., Zagreb - Nepovoljni krediti koji se nude preko raznih oglasnika. ilustracija Photo: Antonio Bronic/VLM/PIXSELL'
Foto: 'Antonio Bronic/VLM/PIXSELL'

Dramatično povećanje nezaposlenosti i pogoršavanje stanja u gospodarstvu odrazilo se i na poziciju banaka. Udio loših kredita preskočio je 13 posto te se utrostručio od početka krize! Tvrtke su prestale vraćati svati svaki peti, a građani svaki dvanaesti kredit.

>> Sve više nenaplativih kredita

292 milijarde kredita

Postotak nenaplaćenih kredita već se približava najnižoj stopi adekvatnosti kapitala, to jest najnižoj rezervi koje banke moraju imati na računima kao jamstvo stabilnosti. Banke u Hrvatskoj smatraju se stabilnima jer im je adekvatnost kapitala prosječnih 20 posto, no do lipnja ove godine udio loših kredita lošiji je, na primjer, nego u Sloveniji, za koju se vjeruje da će tražiti novac za sanaciju svojih banaka.

– Stanje u gospodarstvu prenosi se u bankarski sustav pa je takav razvoj događaja logičan. I iz vlastitog, a ne samo iz tuđeg iskustva naučili smo da bankarski i financijski sustav ne može biti dobar ako stvari u realnom sektoru nisu dobre – komentira ekonomist Ljubo Jurčić, koji očekuje novo pogoršanje, kao da sadašnjih 39 milijardi kuna nenaplaćenih kredita (od 292 milijarde, koliko ih je plasirano svim sektorima) nije golem teret i za dužnike i za banke.

– U prvom valu krize banke su odobravale reprograme i ulazile u druge aranžmane s dužnicima nadajući se da će za godinu ili dvije doći do poboljšanja. Vrijeme reprograma istječe, a promjena nabolje nema. Sad će na naplatu doći i taj reprogramirani dug, što će u kombinaciji s porastom nezaposlenosti dodatno povećati probleme – ističe Ljubo Jurčić.

Sudeći prema podacima HNB-a, brojne su tvrtke već na koljenima, 23 posto ih više ne ispunjava svoje obveze, a posustaje i stanovništvo koje ne vraća 9 posto uzetih kredita. Posebno su pogođeni građani zaduženi u švicarskim francima, gdje ih je 8 posto prestalo otplaćivati rate kredita za stan. Uzmu li im banke stanove, neće ih moći prodati po cijeni po kojoj su kupljeni pa će izgubiti i banke i dužnici.

Novčana masa mala

– Svemu tome nije kraj. Gospodarstvo je iz razdoblja recesije ušlo u depresiju, a kako se budu pogoršavale makroekonomske prilike, tako će rasti i udjeli loših kredita. Daljnji skok bit će i brži prema zakonitostima depresijske spirale – komentira profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović, koji se boji da će problemi s otplatama kredita prerasti u sistemski rizik ako se ništa ne promijeni u ekonomskoj i monetarnoj politici. – To je gotovo nerješiva situacija za banke jer fiskalna i monetarna politika idu u smjeru dodatnog stezanja i pogoršanja likvidnosti. Iz razgovora s ljudima iz banaka dolazi se do zaključka da je stanje lošije nego što se prikazuje jer postoje brojni reprogrami, a i bez njih stanje se može nazvati dramatičnim – kaže Lovrinović.

Podaci bez komentara

Inače, opsežne podatke o višegodišnjem kretanju loših kredita prema sektorima i valutama HNB je objavio na svojim stranicama bez popratnih komentara. Lovrinović smatra da odgovornost za stanje u zemlji leži i na monetarnoj politici jer su tijekom krize smanjili novčanu masu za 6 milijardi kuna.

– To što na računima banaka ima 4 ili 5 milijardi kuna nije opravdanje za smanjenje novčane mase – dodaje Lovrinović.

Država plaća, ali neće ni ona dugo ako s

Država plaća, ali neće ni ona dugo ako sve propadne

Državne su jedinice najuredniji platiše pa i ne iznenađuje što je glavnina novih kredita otišla upravo na njihove račune. Od izbijanja krize građani se uglavnom razdužuju i ukupan iznos njihovih kredita stagnira, krediti tvrtkama počeli su dramatično padati posljednja tri mjeseca, a jedino su državne jedinice u uzlaznom trendu. No, slično kao i s poslovanjem banaka, ni država se neće moći unedogled zaduživati ako svi ostali dođu u bankrot. Procjenjuje se da bi loši krediti mogli skočiti i do 15 posto, a to su već granice koje mogu poljuljati i najjače banke.

arheološki eldorado
Iz slavonskog tla najveću senzaciju tek treba iskopati. Sfinga?! Ma i to je moguće
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata
ALAT ZA PRAVE MAJSTORE
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata, imate li ih sve doma?
  • Avatar tkozna
    tkozna:

    Lakomi lopovi,bankari, lakomi ljudi. Recite mi kome će banka odobriti kredit a da nije vidjela da isti ima hipoteku u dvostrukoj ili trostrukoj vrijednosti kredita.Dakle, ne možemo svi sve imati! Nečega se netko mora odreći da bi nešto imao. Ovako ... prikaži još!o svi hože sve, nemožeeee samo raditi i pomalo se dizati!

  • xyzzyx:

    A da se ne bi previše opustili za to se brine SDP i Linić; Porez na imovinu: Za stan u Zagrebu od 50 kvadrata godišnje ćete plaćati 18.000 kn To su pravi socijaldemokrati...... samo deri!

  • Umjereni:

    Nema tu absolutno ničeg dramatičnog za banke. One posluju jednako pozitivno kao i prije krize ali rade dramu oko ničega. Podsjetimo se da su banke usred največe krize digle kamate i da je franak odletio u nebo. Samo na tečajnoj ... prikaži još! razlici banke komotno pokrivaju onih 9% građana koji ne mogu plaćati.