Hrvatski zavod za javno zdravstvo, konkretno njegov nacionalni program Živjeti zdravo, ovoga će tjedna obilježiti sedmi Europski tjedan mentalnog zdravlja. Riječ je o inicijativi organizacije Mental Health Europe s ciljem osvještavanja važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu pojedinca i zajednice, a ove je godine tema "Ulaganje u društvo za bolje mentalno zdravlje". Jer, poručuju iz ove organizacije i HZJZ-a, mentalno zdravlje nije samo individualna već i društvena odgovornost.
Učitelji opažaju promjene
Posebna pozornost pritom je posvećena mentalnom zdravlju mladih pa će u utorak biti predstavljeni novi nacionalni podaci o anksioznim i depresivnim smetnjama kod mladih u dobi od 16 godina, prikupljeni u proljeće prošle godine. Dr. sc. Ljiljana Muslić, klinička psihologinja iz HZJZ-a, napominje kako je riječ o istraživanju koje HZJZ provodi još od 1995., svake četiri godine. A novi podaci, posebno u usporedbi s podacima iz međunarodnog ESPAD istraživanja, koji će istodobno biti predstavljeni, trebali bi potaknuti javnozdravstvenu raspravu o jačanju zaštite mentalnog zdravlja mladih.
– Godine 2019. prvi smo put usporedili neke pokazatelje mentalnog zdravlja šesnaestogodišnjaka različitih generacija u Hrvatskoj, a koji su redovito ciljana populacija u ovom dugogodišnjem europskom istraživanju. Tada je već bilo vidljivo da depresivne smetnje većinu vremena u posljednjih tjedan dana ima 5,6 posto mladih u toj dobi, i pritom znatno više nego, primjerice, 2011. godine – kaže ova psihologinja. Tadašnji podaci govorili su kako se gotovo svaka peta djevojka u tjednu prije osjećala tužno većinu vremena. Dodatno, svaka treća djevojka i gotovo svaki peti mladić razmišljali su o tome da se ozlijede, a samoubojstvo je barem jednom pokušala gotovo svaka deseta mlada osoba u dobi od 16 godina. Ljiljana Muslić napominje kako su novi podaci prvi koji su prikupljeni nakon pandemije, zbog čega će biti zanimljiva njihova usporedba s pretpandemijskim razdobljem. Njezina kolegica, dr. sc. Vesna Ivasović ističe, pak, važnost uloge škole u promicanju mentalnog zdravlja učenika, jer su škole mjesto na kojem se teškoće mentalnog zdravlja mogu najprije uočiti. HZJZ je zato razvio program mentalnozdravstvenog opismenjavanja za učitelje i nastavnike PoMoZi.
– Učitelji i nastavnici provode svakodnevno vrijeme s učenicima, imaju prilike opažati njihovo ponašanje u različitim situacijama i uočiti promjene u ponašanju, motivaciji, izgledu i raspoloženju te školskom uspjehu koje mogu biti znakovi teškoća mentalnog zdravlja. Ako problemi ostanu neprepoznati, mogu se pogoršati, a posljedice biti ozbiljnije i potencijalno životno ugrožavajuće. Pravovremeno i adekvatno reagiranje na uočene teškoće može doslovno spasiti mlade živote – naglašava Vesna Ivasović. Upozorava pritom kako je dostupnost stručne pomoći djeci i mladima sa smetnjama i poremećajima mentalnog zdravlja veća nego prijašnjih godina, ali kako se na stručnu pomoć još uvijek čeka mjesecima, jer nemamo dovoljno stručnjaka. Obje naše sugovornice naglašavaju kako stanja tuge, obeshrabrenosti, potištenosti ili bezvoljnosti nisu isto što i depresija, kako ona mogu biti prirodna reakcija na okolnosti koje nam se događaju te kako su zapravo sastavni dio očuvanja dobroga mentalnog zdravlja. Upozoravaju, međutim, kako je i u tim stanjima nužna psihološka pomoć i podrška, naročito kad je riječ o mladima.
Besplatno savjetovanje
Nereagiranje na prve znakove i smetnje te stigma i diskriminacija koje prate mentalne poremećaje i bolesti, uključujući depresiju, dovode do kasnijega prepoznavanja problema te do odgode traženja pomoći zbog čega liječenje traje dulje, a može doći i do tragičnih posljedica, upozoravaju naše sugovornice.
Za odrasle je, pak, u sklopu Tjedna mentalnog zdravlja upriličen Dan otvorenih vrata Savjetovališta za promicanje mentalnog zdravlja HZJZ-a, gdje će svi zainteresirani, u srijedu od 11 do 18 sati, moći kratko individualno porazgovarati s psihologom i dobiti informacije o dostupnim oblicima pomoći te savjete kako očuvati ili unaprijediti svoje mentalno zdravlje.
