Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Najviše recikliraju, i zato će ih kazniti?! Hrvati su svjetski teniski prvaci, a nemaju gdje trenirati...

Specijal Večernjeg o nelogičnostima koje koče Hrvatsku. Svoje priče o apsurdnim iskustvima u Hrvatskoj pošaljite nam na e-mail: javi@vecernji.net
01. veljače 2019. u 12:05 11 komentara 5877 prikaza
Hrvatski Davis Cup reprezentativci
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Gospodarenje otpadom jedan je od većih izazova za Hrvatsku, koja se obvezala da će do 2020. reciklirati i ponovno upotrijebiti 50 posto otpada u cijeloj zemlji. U protivnom, slijede kazne. No, zakonodavac kao da želi već sad kazniti one najuspješnije u recikliranju. U sklopu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom govori se, naime, o poticajnoj naknadi koja bi trebala potaknuti gradove i općine na bolje odvajanje otpada. – No, formula je loše postavljena jer je kao referentna uzeta 2015. Oni koji su na visokom stupnju odvajanja od 50 posto, morali bi prema tome u jednoj godini doći do 70 posto, što je nemoguće.

Pečat Hrvatski apsurdi (2. dio) Nemate naljepnicu? Kazna i pola mil. kn! Više birača i osiguranika u HZZO-u od stanovnika...

 

Europska je komisija skrenula pozornost na to da se uspješnije tvrtke i gradove treba nagrađivati, a ne kažnjavati – kaže direktor komunalnog poduzeća Pre-kom iz Preloga Siniša Radiković, koji se nada da će Vlada taj dio uredbe izmijeniti prije isplate prvih poticajnih naknada. To im je prije više mjeseci usmeno i obećano, no zasad uredba, kaže, nije promijenjena. Prelogu, konkretno, prijeti da će ostati bez 30.000 kuna jer nije ispunio uvjete od 20 posto rasta, nego “samo” pet posto u prošloj godini.

Po toj formuli najviše bi bili pogođeni oni koji nisu spavali, već su godinama marljivo uspostavljali sustav (na vrhu je po uspješnosti u Hrvatskoj Krk i tamošnja tvrtka Ponikve). Prosječna stopa recikliranja u gradovima i općinama koje Pre-kom pokriva u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji je oko 56 posto, a u samom gradu Prelogu 60. U 2018. skupljeno je i odloženo 79 kilograma miješanog i glomaznog otpada po stanovniku, a cilj je 50 kg takvog otpada godišnje. U ovoj godini planiraju daljnji rast udjela u odvojenom sakupljanju, obradi i oporabi korisnog otpada za minimalno jedan postotni poen.

Upozorava i na još jednu nelogičnost. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i kasnijim izmjenama, gradovi i općine s više od 3000 stanovnika trebali bi svaki za sebe graditi fiksna reciklažna dvorišta. – To je bespotrebno trošenje novca. Nema smisla potrošiti nekoliko milijuna kuna za reciklažno dvorište za 3000 stanovnika, a veliki gradovi mogu graditi dvorišta za 25.000 stanovnika, pa onda novo na svakih sljedećih 100.000 stanovnika. Male jedinice su kažnjene umjesto da im se omogući da više njih gradi jedno, zajedničko reciklažno dvorište – smatra Radiković. Jedan od apsurda o kojem smo nedavno pisali jest i to što poduzeća koja se bave prikupljanjem i zbrinjavanjem komunalnog otpada različito primjenjuju stopu PDV-a na svoju uslugu.

Jedni obračunavaju 13 posto, a drugi 25 posto, a zanimljivo je da i jedni i drugi tvrde da su u pravu i pozivaju se na mišljenja Porezne uprave. Prema nekim izračunima, ako ne ispuni ciljeve do 2020., Hrvatskoj prijete penali u iznosu od 15,3 milijuna eura godišnje, što je 42.000 eura dnevno. Hrvatska je sad na manje od 30 posto. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić tvrdi da je cilj od 50 posto – ostvariv.

Hoteli povlašteni u odnosu na putničke agencije

Ulaskom u Europsku uniju za putničke agencije porezna su se pravila promijenila nagore. Za razliku od hotela, agencije nisu u sustavu PDV-a i plaćaju tzv. maržni porez. To konkretno znači da su u tržišno podređenoj poziciji kad se s hotelskom kućom natječu za organizaciju, recimo, nekog kongresa.

Hoteli, naime, plaćaju PDV i tvrtka koja je u natječaju, odnosno kupuje uslugu organizacije, može ga odbiti kao pretporez. Kako agencije ne podliježu Porezu na dodanu vrijednost ne mogu ga ni iskazati, pa su automatski za iznos PDV-a skuplje i u pravilu gube na natječaju. Nebrojeno puta, svjedoče naši sugovornici iz agencijskih krugova, našli su se u takvoj situaciji. Razlika u cijeni koja na taj način nastaje nije zanemariva.

Kad je, primjerice, riječ o agencijskoj ponudi za uslugu koja vrijedi 10.000 kuna, kupac će proći 13 posto jeftinije ako se odluči za ponudu hotela s istom cijenom jer će u tom slučaju odbiti 1300 kuna pretporeza i u konačnici platiti 8700 kuna. Da apsurd bude veći, agencije su sve to prijavile Agenciji za tržišno natjecanje, koje je razmotrilo prijavu, i u kojoj je konstatirano da je narušena tržišna utakmica i da su hoteli u povlaštenom položaju. Promjene svejedno nema već pet godina.

Hrvati su svjetski teniski prvaci, a nemaju gdje trenirati

Potkraj studenoga Hrvatska je u Lilleu pobijedila Francusku, podigla u zrak popularnu “salataru” te tako postala najbolja teniska reprezentacija na svijetu. Slavili smo svi izbornika Krajana i hrvatske tenisače, priredili im i veliki doček na glavnom zagrebačkom trgu, a političari su se natjecali tko će se fotografirati uz Čilića, Ćorića, Pavića i društvo. A onda su ih, već sutradan, ti isti političari zaboravili. Kao što ih zaboravljaju već godinama.

Hrvatski sabor hrvatski apsurdi (3. dio) Stranci odvode buduće doktore, država ne mari! Mandat je neotuđiv, ali novac ostaje stranci...

Najbolji je dokaz tome da hrvatska teniska reprezentacija nema gdje trenirati! Doduše, Nacionalni teniski centar na Velesajmu postoji, ali trenutačno je – pod ključem! Sve zbog sukoba Hrvatskog teniskog saveza i Grada Zagreba. Žalosno, jer naši tenisači zbog uspjeha koje postižu zaslužuju puno više. Kao što puno više zaslužuju i svjetski doprvaci u nogometu, koji također nemaju nacionalni stadion pa utakmice igraju na oronulom Maksimiru.

Obnovili ulicu, a osam mjeseci kasnije mijenjali šahtove

Prvo su postavili novi asfalt, ulicu pustili u promet, pa osam mjeseci nakon toga krenuli sa zamjenom dotrajalih šahtova. Što se događa u Zagrebačkoj ulici u Rudešu ovog proljeća tamošnji stanovnici nisu mogli vjerovati jer obnova njihove ulice stajala je 2,4 milijuna kuna, a zbog postavljanja šahtova, opet se raskopavala. Iz Zagrebačkih su cesta sve objasnili Zakonom o javnoj nabavi koji tvrtka mora poštovati. Sve je jasno k'o dan, poručili su iz te gradske tvrtke, šahtovi se nisu mogli sanirati kad se obnavljala ulica jer u to vrijeme novi još nisu bili dostavljeni. Tvrtka koja je šahtove na kraju isporučila, to je napravila nakon što je završio postupak javnog natječaja, a to je, eto, bilo mjesecima nakon što je na Zagrebačku ulicu postavljen novi asfalt. Mimo javne nabave ne može se, ali se natječaji mogu planirati na vrijeme, kako bi tražena roba stigla kad je potrebna.

Terapija ozljede tek za 6 mjeseci

U godinu i nekoliko mjeseci lista čekanja u hrvatskom zdravstvenom sustavu doslovno se prepolovila. Na proljeće 2017. godine imali smo alarmantne naslove o 1,2 milijuna naručenih na listama čekanja, dok se lanjskog studenog ta brojka vrtjela oko 600 tisuća naručenih koji na nešto čekaju u zdravstvu. Umjesto kao velika vijest, ta je prepolovljena lista čekanja dočekana s velikim upitnikom. Gdje su pacijenti – ozdravili ili se odselili? Štogod bilo, u Hrvatskoj se i dalje – čeka, unatoč ovakvoj promjeni pa i unatoč činjenici o tolikim iseljenima. Prosjek čekanja za magnetsku rezonanciju je godinu dana pa se sada i kod privatnika naručuje tek za ljetne mjesece.

Ako se ide na uputnicu, dok za privatne pacijente koji će dakle pretragu platiti čekanja gotovo i nema ili traje tek tjedan-dva. Apsurd je i što, osim što ne znamo kako se lista čekanja prepolovila, kao ni zašto i dalje “magnet” čekamo godinu dana, nema procjene ni kriterija za to čekanje. Kada pacijent zove i informira se gdje bi najprije mogao obaviti pretragu, na koju ga je – da naglasimo – netko uputio, dijagnoza zbog koje se naručuje potpuno je nebitna. Osim u dijagnostici, čekanje u zdravstvu nacionalni je sport i kad je u pitanju i rehabilitacija. Kakvog smisla ima čekanje šest mjeseci na fizikalnu terapiju koju je specijalist propisao zbog nekog akutnog stanja pacijenta, npr. ozljede? Što raditi idućih šest mjeseci dok se čeka na propisanih 10 fizikalnih terapija od po pola sata, sat? Tko važe kriterije ako nitko za njih i ne pita?

Hrvatski apsurdi BIROKRATSKE NELOGIČNOSTI Svi apsurdi koji koče Hrvatsku: Poduzetnik mora poštovati 3076 obveza!

Olimpijski pobjednik u gađanju za Hrvatsku vojsku ne vidi dobro

Možete li zamisliti da olimpijski pobjednik u gađanju letećih meta ne može biti primljen u vojsku jer – ne vidi najbolje! To se dogodilo osvajaču zlatne medalje s Olimpijskih igara u Riju 2016. Josipu Glasnoviću. U sportu u kojem se traži sigurna ruka i oko sokolovo Zagrepčanin je najbolji na svijetu, ali ne i dovoljno dobar za Hrvatsku vojsku. Josip je u mladosti nesretnim slučajem (udarila ga je grana u lovu) ozlijedio desno oko. Otad nosi umjetnu leću, vidi dobro i živi normalno.

I pogađa tzv. glinene golubove najvećom preciznošću. No zbog te ozljede nije služio vojni rok i, posljedično, izbrisan je iz evidencije MORH-a. Mlađi od braće Glasnović zatražio je da ponovno ode na sve preglede kako bi ga HV mogao ponovno unovačiti, a on eventualno dobio posao u sportskoj satniji. No odgovorni su se postavili kruto i nisu učinili ništa da se ukloni taj paradoks – da olimpijski pobjednik u gađanju nema dovoljno dobro oko za HV.

Apartman na Krku, a porez od najma ide tamo gdje živi vlasnik

Godišnji paušalni porez iznajmljivačima tretira se kao porez na dohodak, a ne kao komunalni porez ili nešto slično, pa se plaća prema mjestu prebivališta iznajmljivača – vlasnika nekretnine, a ne prema tome gdje se soba, kuća ili apartman nalaze. Tako je, doduše, bilo i prije zakonskih izmjena, no od ove je godine novost da iznos paušala razrezuju lokalne vlasti u gradovima i općinama gdje se apartman nalazi i da je on, teoretski, umjesto dosadašnjeg maksimuma od 300 kuna mogao dosegnuti i 1500 kuna. Većina se jedinica lokalne samouprave odlučila zadržati iznose slične dosadašnjima, ali nelogično je da od tog novca nemaju ništa gradovi i općine u kojima se apartman nalazi i gdje se prihod ostvaruje.

Na primjer, Krk neće vidjeti ni kunu od paušalnog poreza za iznajmljivanje apartmana na tom otoku ako vlasnik živi negdje drugdje. Pri tome, jedno od obrazloženja za izmjenu zakona bilo je da se otvara prostor za povećanje paušala upravo kako bi turistička mjesta mogla ulagati u svoju već preopterećenu komunalnu infrastrukturu. Ta će nelogičnost ubuduće samo još više bosti oči jer će paušal zasigurno rasti. Ove su se godine rijetki usudili povisiti ga, ali lokalne su potrebe velike i taj će prihod mnogima biti neophodan.

>>Pogledajte video o hrvatskim apsurdima

 

 

Petra Dugandžić
detalji privukli pažnju
Petra Dugandžić prodaje svoj luksuzni stan u Zagrebu, a ovu prostoriju priželjkuju brojne Hrvatice
Bruketa&Žinić&Grey
Bruketa&Žinić&Grey
Ideje koje donose rezultate
  • PrimoracRi:

    Recikliram pa me kazne po džepu. Točno tako.Odvajam papir plastiku, staklo,kompostiram u vrtu i onda dođe kamion od Riječke čistoće i sve utovari na istu hrpu. Isti kamion pokupi staklo,papir...i vozi u marišćinu da se bolje opere lovica,a ljudi prosvjeduju ... prikaži još!u svako malo.Poskupljenje KD Čistoće od 3 puta opravdavaju svačime, poskupljene za poduzetnike ne komentiraju nego kažu dobiti ćete spremnike za 3 godine. Sramota,prijevara i laž.Onda dalje,svi šute i plate ,neki piskaraju zahtjeve ,žalbe i to je to ,nikom niš . Kad tad doći će kraj.

  • robert g.:

    htjeli bi dvoranu,a svi prijavljeni u monaku.pa prvo bi trebalo postati porezni obveznik RH

  • trade_mark:

    ma o kakvim vi tenisačima pričate? zašto se ne dotaknete djece koja osvajaju prva mjesta na natjecanjima iz robotike, matematike, fizike... gdje oni imaju mogućnosti za razvoj svojih taletnata? hebo vas nogomet i tenis.