Poljska i Ukrajina dugo su bile najbliži saveznici. Politička i vojna potpora iz Poljske uvelike je pridonijela tome da se Ukrajina na početku ruske invazije, koja je započela u veljači 2022., uspješno obrani. No višemjesečni spor oko prošlosti sada dvije susjedne države gura u sve dublju krizu, piše DW.
U petak navečer (19. lipnja 2026.) poljski predsjednik Karol Nawrocki objavio je na platformi X da ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom oduzima „Orden bijelog orla”, najviše državno odlikovanje Republike Poljske. Time je ostvario prijetnju koju je iznio još prije nekoliko tjedana tijekom spora oko imenovanja jedne ukrajinske vojne postrojbe „Herojima UPA-e”.
U Kijevu je ta odluka izazvala oštre reakcije. „Mislili smo da je Orden bijelog orla posvećen ukrajinskoj naciji i našoj vojsci. Tako je tada rečeno. Danas sam gospodinu predsjedniku Poljske vratio orden”, napisao je Zelenski u subotu (20. lipnja 2026.) na svojim društvenim mrežama. Zahvalio je Poljskoj na dosadašnjoj potpori i solidarnosti te dodao da se oko toga neće više sporiti kada Katarina II., Mussolini i Gerhard Schröder i dalje mogu biti nositelji tog odlikovanja. Zelenski je pritom bez komentara objavio fotografije na kojima se vidi kako orden privatnom ukrajinskom poštansko-paketnom službom šalje natrag Nawrockom.
Kasnije je u intervjuu za ukrajinsku televiziju 1+1 optužio poljskog kolegu da je sve to napravio iz predizbornih razloga. „Predsjednik Karol Nawrocki bori se za poziciju svoje stranke u odnosu na premijera (Donalda Tuska). To je isto ono što je radio Orbán. To je pogrešan put. Mislim da će završiti loše.”
Ukrajina reagirala gotovo jednoglasno
Tijekom vikenda gotovo je cijeli ukrajinski politički vrh reagirao jedinstveno. Trojica od četvorice još živućih bivših ukrajinskih predsjednika vratila su svoja poljska odlikovanja – Leonid Kučma, Viktor Juščenko i Petro Porošenko. Proruski nastrojeni Viktor Janukovič pobjegao je u Rusiju još 2014. godine. Poljska odlikovanja vratili su i šef Ureda predsjednika Ukrajine Kirilo Budanov te ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga.
„Nawrocki je postao uništavatelj pozitivnih postignuća koja smo ostvarili posljednjih godina. Nije slučajno što dobiva aplauz iz Moskve”, izjavio je šef ukrajinske diplomacije. „Nijedan predsjednik druge države neće nam diktirati našu povijest”, poručio je Sibiga te najavio „reciprocitetan odgovor”, ne iznoseći pojedinosti.
Potpuno različiti pogledi na UPA-u
Riječ je o najtežem sukobu između Varšave i Kijeva od početka ruskog rata protiv Ukrajine. Povod je bila odluka Zelenskog s kraja prošlog mjeseca (26. svibnja 2026.) kojom je jednoj specijalnoj postrojbi ukrajinskih oružanih snaga, na njezin zahtjev, dopušteno nošenje počasnog naziva „Heroji UPA-e”. Time je izričito odana počast borcima Ukrajinske ustaničke vojske (UPA), koja je sve do 1950-ih godina pružala oružani otpor sovjetskom režimu u Ukrajini. Taj otpor danas zauzima središnje mjesto u ukrajinskoj kulturi sjećanja i jedan je od njezinih ključnih elemenata.
U Poljskoj se, međutim, na UPA-u gleda posve drukčije. Tijekom Drugog svjetskog rata, u borbi za neovisnu Ukrajinu, postrojbe UPA-e od 1943. počinile su brojne masakre nad poljskim stanovništvom u zapadnoukrajinskoj Voliniji. Procjenjuje se da su ubile oko 100.000 civila. U kasnijim odmazdama poljskih partizana ubijeno je do 20.000 Ukrajinaca. Poljski parlament je 2016. godine zločine UPA-e proglasio genocidom.
Narušen proces suočavanja s prošlošću
Pitanje tumačenja ove povijesti desetljećima izaziva političke i diplomatske prijepore između Poljske i Ukrajine, koji su nakon početka rata 2022. godine bili samo privremeno potisnuti u drugi plan. Prošle godine Zelenski je ipak pristao na poljski zahtjev da se dopusti otvaranje volinjskih masovnih grobnica s poljskim žrtvama radi ekshumacije. Ukrajinsko Ministarstvo kulture početkom lipnja 2026. izdalo je i prva odobrenja za otvaranje tih lokaliteta.
Čini se da je poljski predsjednik sada zadao ozbiljan udarac tom opreznom procesu suočavanja s prošlošću. „Postoje granice koje se u poljsko-ukrajinskim odnosima ne smiju prijeći”, naglasio je Nawrocki u videoporuci objavljenoj u petak na platformi X. Pritom je zaprijetio blokadom pristupanja Ukrajine Europskoj uniji. „Ujedinjena Europa izgrađena je na odbacivanju totalitarizama i kulta nasilja. Ta načela moraju vrijediti za sve. Za one koji to ne razumiju ne može biti mjesta u Europskoj uniji. Poljska to sigurno neće dopustiti”, dodao je Nawrocki.
Nawrocki ne želi popuštanje napetosti
Njegov prethodnik Andrzej Duda dodijelio je Zelenskom Orden bijelog orla 2023. godine. Duda je vojni savez s Ukrajinom smatrao jednim od prioriteta poljske vanjske politike. Poljska politička i vojna pomoć od 2022. bila je od ključne važnosti za Ukrajinu, a zemlja je primila i milijune ukrajinskih ratnih izbjeglica. No raspoloženje se posljednjih mjeseci pogoršava. Ukrajina i ukrajinske izbjeglice sve se više pretvaraju u temu unutarnjopolitičkih sukoba. Posebno desno orijentirani birači kritiziraju socijalna davanja za Ukrajince u Poljskoj i dovode u pitanje vojnu pomoć Varšave Kijevu.
Bartosz Wielinski, komentator lista Gazeta Wyborcza, smatra da Nawrocki iz unutarnjopolitičkih razloga ne želi dopustiti smirivanje odnosa između Varšave i Kijeva. U pozadini je sukob desno-konzervativnog predsjednika s vladajućom koalicijom lijevog centra, pri čemu želi omogućiti povratak desno-konzervativne i krajnje desne oporbe na vlast nakon parlamentarnih izbora 2027. godine.
Tusk u dilemi
Potez Karola Nawrockog doveo je proeuropskog premijera Donalda Tuska u nezgodan položaj. On mora supotpisati odluku o oduzimanju odlikovanja. Ako to učini, narušit će odnose s istočnim susjedom, čiji je vojni uspjeh protiv Rusije važan i za sigurnost Poljske. Ako pak odbije potpis, poljska desnica proglasit će ga izdajnikom koji ignorira osjećaje Poljaka.
Otvori KEKS Pay
