Društvene mreže bit će zabranjene za mlađe od 16 godina u važnom vladinu potezu kojim se djeci vraća djetinjstvo, najavio je britanski premijer Keir Starmer mjere koje, prema istraživanjima, podržava devet od 10 roditelja. Britanska vlada planira koristiti isti model za zabranu društvenih mreža kao i Australija, koja je to učinila prva na svijetu. Zabrana će uključivati platforme poput Snapchata, TikToka, YouTubea, Instagrama, Facebooka i X-a, no ne i usluge razmjene poruka poput WhatsAppa i Signala. Ministrica za tehnologiju Liz Kendall rekla je da su tehnološke tvrtke imale bezbroj prilika zaštititi djecu, ali nisu djelovale. – Zato oduzimamo moć tehnološkim divovima i vraćamo je u ruke roditelja – istaknula je. Je li zabrana izvediva u Hrvatskoj?
Prijedlog Možemo odbijen
Na telefonskoj je sjednici 2. ožujka ove godine Vlada nije podržala prijedlog zakona o digitalnoj zaštiti djece koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika stranke Možemo!. Vlada je tada obrazložila kako u potpunosti prepoznaje važnost zaštite djece u digitalnom okruženju te kontinuirano razvija i provodi aktivnosti i mjere usmjerene na unapređenje digitalne pismenosti, sigurnosti i odgovornog ponašanja djece i mladih u korištenju digitalnih tehnologija.
Predloženi zakon oporbe u velikoj mjeri preklapa se, rečeno je, s postojećim zakonodavnim i strateškim rješenjima i zadire u nadležnosti više resora, a i tematika je obrađena općenito. Hrvatska zasad čeka. Uz ostalo, čeka i implementaciju europske digitalne lisnice (EU Wallet) početkom 2027. godine, koja bi trebala omogućiti sigurniju verifikaciju dobi korisnika na društvenim mrežama. Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra da dobna granica od 16 godina, s neurobiološkog i psihološkog stajališta, ima smisla. – Do sredine adolescencije mozak se još intenzivno razvija, posebice regije odgovorne za kontrolu impulsa, kritičko razmišljanje i sagledavanje dugoročnih posljedica. U toj dobi djeca su najranjivija na rizične čimbenike koji stvaraju ovisnost, kao što su vršnjački pritisak, iskrivljena slika o tijelu i algoritmi koji ih mogu uvući u prostore narušenog mentalnog zdravlja.
Zato je s aspekta zaštite djece ova dobna granica opravdana. Međutim, kada govorimo o tome treba li Hrvatska uvesti potpunu zabranu, moramo biti svjesni da su same zabrane rijetko dugoročno učinkovite ako iza njih ne stoji cjelovit sustav koji provodi sveobuhvatne preventivne intervencije. Restrikcije bez edukacije često samo prebacuju problem u sferu "zabranjenog voća" i potiču pronalaženje tehničkih zaobilaznica. Hrvatskoj je umjesto puke administrativne zabrane potreban sveobuhvatan, multidisciplinarni javnozdravstveni odgovor. To podrazumijeva obvezno uvođenje digitalne i emocionalne pismenosti u škole od najranije dobi, jasnu regulaciju odgovornosti samih tehnoloških platformi koje moraju filtrirati štetan sadržaj te snažnu podršku roditeljima koji su često nemoćni u postavljanju granica u digitalnom svijetu – ističe.
Država, dodaje, treba postaviti jasne regulatorne okvire za zaštitu djece, ali konačni cilj ne smije biti izolacija djece od tehnologije, već razvijanje njihove otpornosti i kritičkog mišljenja kako bi u tom svijetu znali sigurno boraviti. U tom kontekstu, HZJZ u okviru zajedničke akcije Europske unije (Joint Action EU projekt) provodi projekt PRISM, čija je jedna od ključnih sastavnica upravo povećanje mentalnozdravstvene pismenosti i otpornosti mladih u sklopu programa "ABC ili Abeceda mentalnog zdravlja". Program će se u suradnji s hrvatskim školama početi intenzivno provoditi od jeseni 2026. godine, najavljuje prof. dr. Štimac Grbić. Psihologinja Esmeralda Slaviček kaže kako ne bi djeci dopustila ni potpuno slobodan pristup društvenim mrežama, ali ne bi ih ni potpuno zabranila.
– Zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina politički je privlačno rješenje, ali vjerojatno nije dovoljna sama po sebi. Kad bi mladi odmalena naučili kako koristiti društvene mreže na ispravan način, kad bi razvili to kritičko mišljenje, kod kuće, ali i u školama, onda bi i njihova uporaba bila primjerenija te bi drukčije raspolagali svojim vremenom provedenim na mrežama. U slučaju zabrane, mislim da bi djeca koja su itekako snalažljiva pronašla način kako zaobići dobne provjere. Ako se zabrana svede samo na blokadu Instagrama ili TikToka, dio djece može završiti na manje reguliranim platformama koje su potencijalno još opasnije. Platforme su kreirane tako da stvaraju ovisnost – kaže i napominje da bi roditelji prvi trebali imati kontrolu nad svojom djecom i vremenom koje provode na mobitelu.
– Najlakše je djetetu gurnuti mobitel u ruke pa neka ga mobitel odgaja – ističe E. Slaviček, koja je za kombinirani model koji bi uključivao strožu provjeru dobi za otvaranje računa, zabranu određenih funkcija za maloljetnike, kao što je livestreaming, kontakti sa strancima i geolokacija, ograničenja algoritama i beskonačnog skrolanja za djecu, digitalnu pismenost kao obvezni dio školskog kurikuluma te jače roditeljske alate i edukaciju roditelja.
"Čarobno rješenje"
Tomislav Ramljak iz Centra nestalu i zlostavljaju djecu smatra da sama zabrana nije "čarobno rješenje". – Djeca će i dalje pronalaziti načine za pristup digitalnim platformama, zbog čega je ključno istovremeno ulagati u digitalnu pismenost, edukaciju roditelja i razvoj učinkovitih mehanizama zaštite. Smatram da Hrvatska treba ozbiljno otvoriti raspravu o dobnoj granici za korištenje društvenih mreža, ali i o odgovornosti tehnoloških kompanija – napominje. Psiholog Daniel Milošević iz Centra za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok zabranu samu po sebi, bez dodatnih odredbi i podrške roditeljima i alternative za mlade, ne vidi kao efikasno i dugotrajno rješenje. – Kao potencijalni put u regulaciji korištenja društvenih mreža kod adolescenata svakako je put dijaloga umjesto pukih zabrana. Umjesto samih zabrana koje mladi često zaobilaze na vrlo kreativne načine, primjerice koristeći alate poput VPN-a, korisnim mi se čini razmotriti smjer u kojemu djelujemo kao šira zajednica, a za što nam je potrebno aktivno sudjelovanje države i lokalne samouprave da podrže roditelje – zaključuje.
Otvori KEKS Pay
