Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Kućni ljubimci

Mladi bjeloglavi supovi ipak se vraćaju iz Slavonije na otok Cres

U oporavilištu u Belom mladi supovi trebali bi se pridružiti pticama koje su ove godine spašene i koje bi iduće godine trebale poletjeti u slobodu
18. listopada 2020. u 14:51 1 komentara 830 prikaza
Foto: Udruga za zaštitu životinja Ruščica
Pogledajte galeriju 1/3

Dva mlada bjeloglava supa koja su na svijet došla u oporavilištu u Ruščici, gdje su njihovi roditelji Brancina i Pepina na trajnoj skrbi jer se zbog ozljeda ne mogu vratiti na slobodu, uskoro bi se iz Slavonije trebali vratiti na Cres. Odlučili su tako prije nekoliko dana na koordinaciji svi uključeni u supovsku ljubavnu priču koja će, po svemu sudeći, ipak imati sretan završetak.

U oporavilištu za bjeloglave supove u Belom trebali bi se pridružiti supovima koji su već tamo na oporavku i nakon prilagodbe odletjeti u slobodu.

– Imam samo jednu želju, da ih vidim visoko na nebu – rekao nam je Mirko Milec iz Udruge za zaštitu životinja Ruščica. To isto priželjkivao je i Goran Sušić iz Ornitološke postaje Rijeka HAZU, ujedno predsjednik Udruge Grifon koja je i spasila Brancinu i Pepina. Iako se sve do prije nekoliko dana činilo da će to ostati samo želje i da su mladi supovi osuđeni na ostanak u zarobljeništvu, jer je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odgovaralo kako nije nadležno za njih.

– Prema Zakonu o zaštiti prirode, strogo zaštićene životinje iz prirode koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju se u oporavilištima za divlje životinje u svrhu oporavka i povratka u prirodu. Dvije jedinke bjeloglavog supa stradale su u prirodi te su do 2014. i 2015. godine bile na oporavku u oporavilištu za ptice grabljivice koje je djelovalo u sklopu Centra za zaštitu ptica grabljivica Grifon. S obzirom na to da je Centar za zaštitu ptica grabljivica Grifon prestao s radom početkom siječnja 2017. godine, voditelj Centra je predmetne jedinke predao Udruzi za zaštitu životinja Ruščica, uz propisanu dokumentaciju kojom se dokazuje zakonito podrijetlo ovih jedinki. Kako su ova dva supa zbog nemogućnosti povratka u prirodu predana Udruzi za zaštitu životinja Ruščica na trajnu skrb, nisu obuhvaćena programom oporavilišta koje vodi ista udruga – odgovorili su iz Ministarstva na naš upit imaju li informacije o dva mlada bjeloglava supa i hoće li i na koji način organizirati njihov povratak u prirodu. Dodali su i kako Ministarstvo, odnosno Uprava za zaštitu prirode, od travnja 2020. ima saznanja da su u prostorima Udruge za zaštitu životinja Ruščica krajem 2019. i početkom 2020. izležena dva bjeloglava supa.

– Međutim, radi se o životinjama koje nisu na oporavku u oporavilištu iste udruge, za čiji je rad nadležno i koji financira Ministarstvo, niti su izležene u okviru programa skrbi ovog oporavilišta. Po saznanju o izlijeganju dva supa Ministarstvo je iniciralo razmjenu informacija između Udruge Ruščica i oporavilišta Beli na Cresu oko utvrđivanja stanja životinja i procjene mogućnosti premještaja ovih supova u oporavilište Beli s ciljem njihovog puštanja u prirodu – kažu iz Ministarstva.

 | Autor : Udruga Grifon Foto: Udruga Grifon

Iz Javne ustanove Priroda još prije održane koordinacije potvrdili su nam da ih je Ministarstvo obavijestilo o svemu i da će pružiti podršku, odnosno primiti ptice kako bi ih potom pokušali uspješno vratiti u prirodu na otoku Cresu. No, tada još nisu imali nikakav službeni nalog, uputu ili koordinaciju za provedbu navedene aktivnosti od strane nadležnog Ministarstva.

– Mi smo kao Ustanova koja upravlja Oporavilištem za bjeloglave supove spremni pomoći, no zaista u ovom slučaju ne smatramo se tijelom koje bi trebalo samoinicijativno krenuti u rješavanje ove specifične situacije, niti imamo takve ovlasti – odgovorila nam je ravnateljica Irena Jurić.

A dr. sc. Goran Sušić kaže kako je zanimljivo da nikome nije stalo vratiti dva supa u prirodu, a s druge strane ulažu se velika sredstva da se neki spašeni sup oporavlja godinu dana kako bi se onda pustio u prirodu.

– Ovdje se radi o pticama koje bi se u oporavilištu na Cresu adaptirale i "upoznale" s njih nekoliko koji sada borave u kavezu, pa bi se u proljeće mogle zajedno s njima pustiti u prirodu. Supovi su socijalna vrsta i uspješnost prilagodbe na samostalan život u prirodi znatno je povećana ako se pusti jato, nego kad se pusti samo jedna ili dvije ptice – ističe dr. sc. Goran Sušić. 

Mirko Milec, pak, kaže kako je vjerovao u dobar završetak, samo da je sve trebalo organizirati.

– Ovi mladi supovi potpuno su zdravi i ništa im ne fali. Ponosan sam što su se izlegli jer to potvrđuje da supovi kod nas imaju idealne uvjete. Bilo je ovo i za mene jedno novo iskustvo, gledati ih kako rastu i napreduju – objašnjava nam M. Milec.

Iako će zauvijek ostati u zatočeništvu, Brancina i Pepina pomogli su opstanku svoje vrste. Jer da bi opstali, svaki par u pet godina mora imati dva supa koja će ih zamijeniti. Njima je to uspjelo u samo dvije godine. U nekim zemljama reprodukcija se odvija u zoološkim vrtovima i mlade se vraća u prirodu. Drugi, pak, planirano imaju reproduktivna jata koja zajedno vraćaju u prirodu. A u Hrvatskoj mladih se ptica i nadležnosti nad njima odriče i Ministarstvo koje bi ih trebalo štititi, jer bjeloglavi supovi su strogo zaštićena vrsta.

Pepina I Brancina ljubav supova Pepina i Brancina ne mogu na slobodu, ali njihovi potomci mogli bi letjeti Bjeloglavi sup Strogo zaštićenu pticu država štiti akcijskim planovima, a prstenovanje provode volonteri Komandosi za očuvanje supova Najboljem svjetskom timu za prstenovanje supova država ne da ni 20.000 kn

 

Javna ustanova priroda: Zabilježeno 125 parova i 89 mladih ptica

Ove godine zabilježeno je 125 parova i 89 mladih ptica, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kažu u Javnoj ustanovi Priroda.,

– U oporavilištu je šest supova koji su spašeni ove godine, za razliku od devet spašenih u ljeto 2019. Ako gledamo samo koloniju otoka Plavnika, gdje je i najviše spašavanja, od šest ovogodišnjih supova dva su s Plavnika. A 2019. od ukupno devet spašenih supova s Plavnika ih je bilo čak šest. Ove brojke statistički mogu ukazivati da je potencijalno smanjena turistička aktivnost oko otoka Plavnika dovela do manjeg broja stradalih supova. No, moramo uzeti u obzir i mogućnost da je stupanj opažanja stradalih supova posljedično bio manji zbog manjeg intenziteta nautičkog prometa, jer dio dojava o unesrećenim supovima dolazi od strane nautičara. I intenzivniji rad hranilišta za supove mogao je utjecati na bolju kondiciju ovogodišnjih mladih supova. Ne možemo kategorički utvrditi je li baš ova godina zaista drugačija (zbog pandemije), iako same brojke na to ukazuju. No, s ovogodišnjim rezultatima, posebno rezultatima  gniježđenja, smo zadovoljni. Uz sve navedeno, ipak se ne možemo oteti dojmu da je efekt ove nešto mirnije godine mladim supovima donio korist. Gust nautički promet tijekom ljeta podno litica Plavnika, u kombinaciji s neprimjerenim ponašanjem dijela posjetitelja, ima nepovoljan utjecaj na ovu strogo zaštićenu vrstu – ističe ravnateljica Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove Priroda.

Biciklisti
PROMO
Kako izabrati pravi bicikl
  • Nepokolebljiv:

    Hrvatska puna strucnjaka, ljubitelja prirode, zastitnika ugrozenih vrsta ali izgleda nikome iz te "struke" da dode iz debelog crijeva u glavu: supovi su lesinari i strvine (ali svjeze) su im jedona hrana. Zasto onda trosimo milione, izlazemo zivote HGSS heroja ... prikaži još! opasnosti u spasavanju tenisica i sandala koje se izgube ili unesrece s tjelima i glavama bez razuma u domeni supova? Pitajmo se cime se supovi hrane gdje su krivolovci istrijebili divljac, gdje vise nema stada ovaca i koze na ispasama samih bez pastira kao u davna vremena. Badava u inkubatorima leci ptice i odhraniti ih u vojerama pa ih pustiti u prirodu gdje ce skapati od gladi. Priroda mora biti manje kolonizirana ljudskim nastambama, dozvoliti vise divljih zivotinja omogucujuci im zivotni prostor za zivot pa nece biti potrebno umjetno uzgajati neke ugrozene vrste.