Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Strogo zaštićenu pticu država štiti akcijskim planovima, a prstenovanje provode volonteri

Kako bi što više ženki imalo jaja i kako bi preživjelo što više mladih dok su u gnijezdima, na liticama tik iznad mora, supovi uvijek moraju imati gdje naći hranu. U pet godina svaki par mora imati dva supa koji će ih zamijeniti
16. svibnja 2020. u 11:00 0 komentara 986 prikaza
Foto: Alenka Žavbi Kunaver
Pogledajte galeriju 1/7

Samo da vrijeme posluži pa da obiđemo i Krk i Prvić... S tom je željom na još jednu ekspediciju prstenovanja bjeloglavih supova krenula ekipa entuzijasta i zaljubljenika u ovu veličanstvenu pticu. Vrijeme je jedino na što ne mogu utjecati, za sve drugo već su se pobrinuli. Kako ove godine tako i prošle, godinu prije... I broje već 31. odlazak na otoke na kojima se gnijezde. Iako je sup zakonom zaštićen, o njegovoj zaštiti i opstanku trebala bi se brinuti država. Novca za prstenovanje nema, a to je temelj svega.

bjeloglavi sup Leteći rekorder Bjeloglavi sup s Cresa letio do Švedske, nazad se vraća avionom

– Obilježili smo do sada 1024 supa i to je iznimno vrijedna znanstvena podloga ne samo za njihovu zaštitu, nego i za izučavanje biologije i ekologije vrste. Kretanja obilježenih supova s Kvarnera pokazala su da u pet godina do odrastanja prolaze udaljenosti koje nijedni drugi supovi ne prolaze - odlaze duž Apeninskog poluotoka do Sicilije, duž Azurne obale do Pirineja, pa i do Gibraltara, na sjever do Švedske, preko Baltičkih država i Rusije sve do Sibira, na jugoistok preko Balkana do Turske i Izraela, preko Sueza sve do Čada i Nigera. Nužni preduvjet je obilježiti što veći broj supova. Naravno, neki su fizički nedostupni. No ako to ostvarite, imate informaciju kamo su supovi otišli, gdje borave i kako stradavaju – ističe dr. Goran Sušić iz Ornitološke postaje Rijeka HAZU, ujedno predsjednik Udruge Grifon. On se bavi zaštitom supova i njihovim znanstvenim proučavanjem već 40 godina. S njim su ove godine na brodu udruge “Klub podvodnih aktivnosti 3. maj” njegov kapetan Nikola Kesten, penjači Branko Jalžić, Bančo i Filip Brdovčak, File te pomoćnici Damir Lovretić, Fritz i Ognjen Vukadinović Ogi.

Da bi obišli sve otoke na kojima se supovi gnijezde, kaže dr. Sušić, trebalo bi im više od 70.000 kuna. I to samo za troškove broda, benzina, opreme, hrane.

– Kod nas sve počiva na entuzijazmu ljudi koji ovo rade već godinama. Ako brzo završimo Plavnik i Cres, moći ćemo samo otići na Krk i Prvić da vidimo kakva je situacija tamo. Prošle godine nismo ni to uspjeli – ističe dr. Sušić. Kad se udruga Grifon, na čijem je čelu, prestala brinuti o oporavilištu i hranilištu za supove, na Kvarneru je bilo 140 gnijezdećih parova ovih ptica. Bilo je to 2017. Koliko ih je danas, koliko detaljno prate populaciju supova, znaju li u koje zemlje i na koja hranilišta odlaze, pitamo Irenu Jurić, ravnateljicu Javne ustanove „Priroda“.

'23.06.2009., Zagreb - Zooloski vrt grada Zagreba slavi svoj 84. rodjendan. Zooloski vrt nekim zivotinjama je dom vise od petnaest godina. Bjeloglavi sup Mojca ima dvadeset i devet godina.  Photo: Luk zaštićena vrsta Iznemogli i pothranjeni bjeloglavi sup sletio mu u dvorište

– Javna ustanova „Priroda“ u suradnji s udrugom BIOM provodi monitoring gnijezdeće populacije bjeloglavih supova na Kvarnerskim otocima. Utvrđeno je 99 gnijezdećih parova 2018. godine, 108 u 2019., a ove godine u zimskom obilasku evidentirali smo 115 parova supova na gniježđenju. Cilj je očuvati stanište i gnijezdeću populaciju supova od 110 do 130 parova – kaže ravnateljica. Dodaje kako se supovi dobro prate zahvaljujući kontinuiranom prstenovanju dr. sc. Gorana Sušića.

 | Autor : Herbert-Johannes meyer Foto: Herbert-Johannes meyer

– Njihovo kretanje potvrđuju i podaci preuzeti s GPS odašiljača koje imaju neke ptice puštene iz našeg Oporavilišta, a osigurala ih je Udruga BIOM. Po satelitskom praćenju i podacima prstenovanih supova znamo da su tradicionalne postaje za naše i ostale europske supove hranilišta u rezervatu Cornino u Italiji nedaleko od Udina, u kanjonu rijeke Uvac u Srbiji kao i hranilišta u Bugarskoj. Ako supovi nisu obilježeni, ne možemo znati gdje su – objašnjava. Sami se snalaze za troškove Oporavilišta i svih mjera za zaštitu supova, sudjeluju na natječajima, a pomaže im i Primorsko-goranska županija koja je osnivač JU te donatori i  partneri (Grad Cres, Udruga BIOM, ZOO Zagreb, TZ Grada Cresa, Udruga Tramuntana). Prošle godine su u kampanji Zagrebačke pivovare „Zaštićene zakonom“ dobili donaciju vozila zbog čega im je lakše dopremati hranu u Oporavilište i na hranilište. Trenutno pripremaju dokumentaciju za prijavu na natječaj Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., predviđenog upravo za oporavilišta za divlje životinje. Ove godine uspjeli su za prstenovanje koje provodi dr. Sušić osigurati 15.000 kuna.   

Hrvatski supovi specifični su jer gnijezda prave na liticama tik nad morem. Privlačno je to i turistima, dolaze preblizu i uznemiravaju mlade ptice zbog čega one često završe u moru. No jesu li se mlade ptice utopile ili su uginule iz nekog drugog razloga, teško je reći.

Zaštita bjeloglavih supova od elektrokucije Zaštićena vrsta Zaštita bjeloglavih supova od elektrokucije

– Evidentirali smo 5 mladih uginulih supova, spasili smo ih 9, ali je jedan ubrzo i uginuo. Raduje nas da ćemo nakon oporavka ovih dana pustiti osam prošlogodišnjih supova natrag u prirodu – ističe ravnateljica Irena Jurić. Bit će zanimljivo vidjeti što će pokazati godina u kojoj će upravo u vrijeme dok su mladi u gnijezdima biti manje turista - hoće li podaci koji će se znati ujesen pokazati je li manje uginulih, odnosno hoće li broj supova koje će ove godine spasiti biti značajno veći ili manji nego prošlih godina. 

Uz spašavanje 168 bjeloglavih supova, od čega je 136 oporavljenih vraćeno u prirodu, dr. Sušić godinama radi na projektima za njihovu zaštitu, a tu spadaju i hranilišta. Opstanak supova ovisi o njihovoj produktivnosti, o uspješnom izvođenju mladih. U pet godina, kaže dr. Sušić, bjeloglavi supovi moraju proizvesti dva supa koji će ih zamijeniti.  

 | Autor : Alenka Žavbi Kunaver Foto: Alenka Žavbi Kunaver

– Da bi to mogli, uvijek moraju imati mogućnost pronaći hranu. Jer samo tako osigurat će se da veći broj ženki ima jaja i da preživi što veći broj mladih dok su u gnijezdima. A mladi trebaju puno hrane – kaže dr. Sušić i dodaje da su godišnje supovima bacali između 50 i 100 tona hrane. Hranilišta su za njih jedini spas jer ovčarstvo sve više izumire.

– U Srbiji su na taj način s 14 došli na 260 parova supova i trenutačno su najjača kolonija na Balkanu. Bugari su od 5 došli na 100 parova. U Italiji se svaki tjedan na supove troši tona i pol hrane. Najveća kolonija je u Španjolskoj, njihovih 30.000 parova čini 90 posto svih supova na svijetu – objašnjava dr. Sušić.

Ravnateljica JU Priroda kaže kako u pojedinim dijelovima godine imaju problem nabaviti hranu za supove u Oporavilištu.

– Za sada nemamo mogućnosti odlaganja veće količine hrane na hranilištu kojim upravljamo, no nadamo se da će se to promijeniti. Svaki put kad na hranilištu odložimo ovcu, nahranimo 15 i više supova – ističe I. Jurić.

Bjeloglavi sup Zaštićene vrste Bjeloglavog supa, risa, pastrve, riječnu kornjaču... treba početi štititi i u praksi

Na hranilište u Parku prirode Učka, za koje je projekt napravio upravo dr. Sušić, supovi najviše dolaze u ljetnim mjesecima, bude ih i nekoliko desetaka. Zimi bilježe rijetke pojedinačne dolaske. Osim supova na hranilište dolaze i druge vrste ptica

– Od druge polovice 2017., otkako je u funkciji, na hranilište je dostavljeno 14,5 tona hrane, za što je utrošeno oko 40.000 kuna. Nabava hrane financira se sredstvima javnih natječaja i donacijama – kaže Egon Vasilić, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Učka. Dodaje kako se tijekom zime, kad je visok snijeg i loše vrijeme, hrana ne dostavlja. Ove zime imali su dvomjesečni prekid nakon pojave virusa COVID-19. Na njihovo hranilište uz ptice iz Hrvatske dolaze supovi iz Italije. Utvrdili su to praćenjem jedinki koje imaju GPS lokatore, a kamere koje trenutačno imaju ne omogućavaju očitavanje prstena.

Upravo prstenovanje pokazalo je da je za efikasnu zaštitu supova nužna međunarodna suradnja, kako među organizacijama koje se bave proučavanjem i zaštitom bjeloglavih supova, tako i među državnim nadležnim institucijama. Dr. Sušić objašnjava kako je uz hranilišta i zaštitu mladih važna i zaštita od trovanja, što je uz stradavanje na žicama dalekovoda ili vjetroelektranama jedan od najčešćih uzroka njihove smrtnosti.

– Čak i kad smo imali svjedoke koji su mogli potvrditi i imenovati krivce za trovanje 20-ak supova, ništa se nije dogodilo. U Španjolskoj se za trovanje supa ide u zatvor – kaže dr. Sušić i još jednom ističe tri nužne i neophodne hitne mjere za spašavanje posljednje hrvatske populacije, jedinstvene u svjetskim razmjerima zbog toga što gnijezda prave na liticama tik nad morem. Prva je uspostava hranilišta, na kojima će im se dodavati dovoljno nekontaminirane hrane, druga je osiguravanje mira u vrijeme gniježđenja, a treća uklanjanje uzroka ilegalnog postavljanja otrova u prirodi. I dodaje, to su mjere koje ne može provesti nijedna udruga ili znanstvena organizacija, već državne institucije nadležne za zaštitu prirode. A kod nas se zaštita supova i dalje provodi akcijskim planovima u kojima nema čak ni prstenovanja.

SAVJETI NUTRICIONISTA
Mazali ste svinjsku mast na kruh, a danas je ne jedete? Bit će vam žao što ovo niste znali
Hotel Boškinac
Hotel Boškinac
Uspješna turistička priča u zagrljaju paške čarolije
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.