Početak ovog tjedna u Hrvatskoj je obilježio snažan prodor zime kakav nismo dugo doživjeli. Snijeg je zabijelio velik dio zemlje, temperature su se spuštale duboko ispod ništice, a jutra su donijela izražene minuse, osobito u unutrašnjosti. Iako se mnogima činilo da nam se napokon vratila “ona prava zima”, meteorolozi upozoravaju da je riječ o kratkotrajnom hladnom valu, a ne o povratku nekadašnjih zimskih obrazaca.
Kako prenosi HRT, o naglim vremenskim promjenama, ekstremima i klimatskim trendovima govorilo se u emisiji Studio 4, gdje su gostovali voditelj Službe za vremensku analizu i verifikaciju DHMZ-a Tomislav Kozrić te klimatolog, akademik Mirko Orlić. Vrijeme se danas, upozoravaju stručnjaci, mijenja brže nego što smo navikli, a posljedice tih promjena sve češće osjećamo i u Hrvatskoj. Iako nas je posljednjih dana iznenadio prodor prave, gotovo “starinske” zime sa snijegom i niskim temperaturama, znanstvenici ističu da su takve epizode sve rjeđe.
- Ako gledamo Zagreb kao primjer, temperature oko minus 15 stupnjeva zadnji smo put zabilježili 2018. godine, a količine snijega kakve smo vidjeli podsjećaju na 2013., kada je grad bio doslovno zameten - rekao je Kozarić, kako navodi HRT. Dodao je kako unatoč ovakvim hladnim prodorima dugoročni trend ostaje jasan.
- U kontekstu globalnog zatopljenja hladni valovi se i dalje događaju, ali toplija razdoblja su sve češća, snijega je manje, a kiša češća. To je ono što danas nazivamo novom normalnom zimom - istaknuo je. Akademik Orlić objasnio je da na vremenske prilike trenutačno snažno utječe nekoliko globalnih procesa. Prvi je, kaže, globalno zatopljenje koje nije jednako raspoređeno.
- Polarni krajevi zagrijavaju se znatno brže od ekvatora, što dovodi do promjena u atmosferskoj cirkulaciji - pojasnio je. Drugi važan čimbenik je La Niña, pojava neuobičajeno hladne morske vode u Tihom oceanu.
- Imamo El Niño kao ekstrem topline i La Niñu kao ekstrem hladnoće. Kada se ti globalni utjecaji poklope s atmosferskim valovima, dolazi do naglih i izraženih promjena vremena - od jakih zahlađenja do neuobičajenih toplinskih valova – rekao je Orlić za HRT. Na takvoj “pozornici”, dodaje, zatim djeluju ciklone i anticiklone koje u konačnici oblikuju vrijeme kakvo svakodnevno osjećamo.
FOTO Hrvatska okovana ledom: Debeli minusi diljem zemlje, ali ovi prizori ostavljaju bez daha
Prema podacima DHMZ-a, vremenske prilike posljednjih dana u većem dijelu Hrvatske značajno su odstupale od klimatološkog prosjeka. - U odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine, temperature su u većini zemlje bile niže za jedan do čak tri stupnja - naveo je Kozarić. Iznimka je krajnji jug Hrvatske, gdje su temperature bile iznad prosjeka za početak siječnja. Uz hladnoću, važnu ulogu imala je i oborina. Ciklone su, kako je objašnjeno, povukle vlagu sa Sredozemlja, a sudar s vrlo hladnom zračnom masom nad srednjom Europom rezultirao je snijegom - pojavom koja je u hrvatskim zimama sve rjeđa, osobito u nizinskim krajevima.
Govoreći o dugoročnim promjenama klime, Orlić je upozorio da se najveći dio topline ne zadržava u zraku, već u morima. - Od ukupne topline koja se zadrži zbog efekta staklenika, samo deset posto ostaje u atmosferi, dok čak 90 posto završi u oceanima - istaknuo je. Posebno se pritom izdvaja Sredozemno more, koje se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka te se sve češće opisuje kao klimatska vruća točka.
- Prosječna stopa zagrijavanja oceana iznosi oko 0,015 stupnjeva godišnje. To zvuči malo, ali kroz nekoliko desetljeća znači i do dva stupnja više. Nekada je ljetna temperatura mora bila oko 25 stupnjeva, danas su 27 stupnjeva postala uobičajena - rekao je Orlić. I dok su minusi obilježili početak tjedna, promjena vremena već je na vidiku. Kako navodi HRT, očekuje nas još jedno vrlo hladno jutro, mjestimice s temperaturama do -15 stupnjeva, no već od utorka slijedi postupno zatopljenje.
Otvori KEKS Pay
