„Zajednička poruka ovog skupa je da je Hrvatska je prošla najrestriktivnije zahtjeve i prilagodbe i u Europsku uniju ušla kao njena najpripremljenija i najreformiranija članica, no nažalost u vremenu najveće gospodarske i financijske krize i recesije u Europi, koja je jednostavno smanjila, ako ne i na neki način poništila moguće prednosti, posebno gospodarske, članstva u EU“, rekao je povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača Neven Mimica nakon završetka panel rasprave „Croatia's EU membership revisited – Opportunities met ? Challenges faced ? – Drawing first conclusions“, održane u petak u Kući Europske unije u Beču.
Osvrnuvši se na devet mjeseci članstva RH u EU i prednosti, izazove te prva dosadašnja hrvatska postignuća unutar europske obitelji, Mimica je istakao kako iako je kratko razdoblje za velike rezultate neke prednosti EU članstva su vidljiva, posebno na području demokratsko-političke stabilnosti, društvene uređenosti i vladavine prava te reformi i prilagodba koje se nastavljaju.
Izrazivši nadu da će prednosti članstva što prije prepoznati i osjetiti, povjerenik EK je rekao kako Hrvatska i Austrija kao dvije ravnopravne članice EU-a imaju „jasan zajednički interes za nastavak suradnje na novoj, višoj razini i na način da se prednosti članstva što je moguće prije u punoj mjeri osjete i u Hrvatskoj“.
Mimica je ustvrdio kako se već osjeća da Hrvatska polako postaje ravnopravni partner za europskim stolovima i sudjeluje u definiranju i donošenju odluka te oblikovanju europske politike. Napomenuo je kako je naša zemlja napravila i vidne pomake u zaštiti potrošača koji imaju „ojačana prava, standarde sigurnosti proizvoda te kanale za ostvarivanje njihovih prava“.
„U svakom slučaju situacija je bolja nego li je bila prije članstva naše zemlje u Uniji“, konstatirao je, dodavši kako u Hrvatskoj potrošačka kultura nije dovoljno razvijena i kako je pred RH glede zaštite potrošača još veliki posao.
Nazočni skup izvijestio je i o hrvatskim strateškim ciljevima, korištenju strukturnih europskih fondova, budućnosti poljoprivrede, aktivnostima za smanjenje nezaposlenosti, posebno mladih, makro-ekonomskim pokazateljima RH te odnosu naše zemlje prema proračunskom deficitu i aktualnim razgovorima Zagreba i Bruxellesa na tu temu, kao i o važnosti daljnje potpore zemalja regije na njihovom europskom putu. Dotakao se je i europskih izbora, na kojima će, kako je rekao, nastupiti u dvostrukoj ulozi: kao povjerenik EK i kandidat Kukuriku koalicije.
„Priželjkujem visoku razinu izlaznosti na izbore i visoku razinu odgovornosti hrvatskih birača pri izboru političkih programa i platformi koje će osigurati jačanje zajedništva i bolju budućnost EU-a, rekao je Mimica
Govoreći o europskim strukturnim fondovima i njihovom korištenju istakao je da je RH u specifičnoj situaciji na prijelazu s korištenja pretpristupnih na kohezijske strukturne fondove koji tek trebaju zaživjeti.
„Za to je potrebno prethodno pripremiti Partnerski strateški dokument između RH i EU koji određuje strateška područja i sektore financiranja, a koji bi trebao biti dovršen do kraja travnja“, pojasnio je, dodavši kako je riječ o novčanim sredstvima od gotovo milijardu eura godišnje.
Povukao je paralelu s dosadašnjim godišnjim iznosima iz pretpristupnih fondova za sve hrvatske projekte vrijednim između 80 i 90 milijuna eura, koji su, kako je rekao, čak osam puta manji od onih koje bi naša zemlja trebala dobiti iz strukturnih fondova nakon usvajanja dokumenta o Strateškom partnerstvu s EU.
Kao naredni strateški cilj Hrvatske naveo je ulazak u Schengenski sustav, a za ulazak u eurozonu je rekao da se neće dogoditi tako brzo i kako kod nas prevladava mišljenje da je bolje iskoristiti specifične mogućnosti domaće valute i mjera koja pruža nacionalna monetarna politika.
Odgovarajući na upit o perspektivi Bosne i Hercegovine, Mimica je rekao kako je BiH vrlo važna zemlja u regiji i da mora dodatno poraditi na prihvaćanju i jačanju europske perspektive kao poticaja i motora za rješavanje unutarnjih odnosa u zemlji na europskim vrijednostima i promicanju europskih snaga u sva tri entiteta a u čemu je i EU mora snažnije poduprijeti.
Uz Mimicu, na panelu, na kojem se je okupilo stotinjak sudionika iz austrijskog i hrvatskog političkog, gospodarskog i diplomatskog života, sudjelovali su i potpredsjednik austrijske Gospodarske komore Richard Schenz i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota. Uvodničari u raspravu bili su predstavnik Europske komisije u Austriji Richard Kühnel i politički direktor austrijskog Ministarstva vanjskih poslova i integracije Jan Kickert.
Od svih govornika Hrvatska je dobila pohvale i podršku u njezinim aktivnostima koje poduzima kao nova članica EU-a.
„Bitna poruka s ovog skupa je i ta da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a prepoznata kao važan čimbenik stabilnosti koja svojim iskustvom i strategijskom pozicijom može dati značajan doprinos da europska ideja i stabilnosti europskog jugoistok bude održiva i u otežanim političkim okolnostima , kao što je ukrajinska kriza“, rekao je veleposlanik Bakota.
>> Samo vi možete odlučiti kakav EU želite
Pohvalu nije dobila zaslugom SDP-a, niti njenog Mimice, to je sigurno!