Nakon susreta s Volodimirom Zelenskim i teških razgovora o Ukrajini, američki predsjednik Donald Trump danas dočekuje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, a razgovori koji slijede bit će još teži i znatno kompleksniji. Dok Washington pokušava stabilizirati Bliski istok i nametnuti političko rješenje za Gazu, Netanyahu dolazi u Sjedinjene Države s bitno drukčijom vizijom. Izraelski premijer ne želi provesti Trumpov plan za Pojas Gaze jer ga doživljava kao strateško ograničenje izraelske vojne slobode i dugoročnih sigurnosnih ciljeva. Umjesto deeskalacije, Netanyahu traži američko razumijevanje i potporu za novu fazu regionalnog pritiska, obnovljeni sukob s Hezbollahom u Libanonu i mogući izravni udar na Iran, ali isključivo uz aktivnu političku i vojnu pomoć SAD-a. Ovaj susret za njega nije samo diplomatski sastanak, nego presudna točka političkog opstanka i pokušaj redefiniranja regionalne ravnoteže snaga u korist Izraela.
Očekivani sastanak u Mar-a-Lagu odvija se u trenutku kada su američko-izraelski odnosi opterećeni različitim pogledima na završetak rata u Gazi. Trumpova administracija gura prema drugoj fazi primirja, postupnom smanjenju izraelske vojne prisutnosti i fokusu na obnovu, dok Netanyahu taj pristup smatra opasnim presedanom koji bi Hamasu omogućio političko preživljavanje. Prema izraelskim političkim izvorima i pisanju izraelskih dnevnih novina Maariv, Netanyahu dolazi s alternativnim planom koji bi ili zamrznuo Trumpovu inicijativu ili je u potpunosti istisnuo iz procesa odlučivanja. Taj plan predviđa dugoročnu izraelsku kontrolu nad do 75 posto teritorija Pojasa Gaze, znatno iznad razine definirane ranijim sporazumima. Izraelska vojska bi ostala ključni sigurnosni akter sve dok Hamas ne bude potpuno i trajno razoružan, bez vremenskog roka i bez političkih ustupaka. Takav koncept u suštini znači transformaciju Gaze u prostor trajnog nadzora, a ne u entitet sposoban za političku ili institucionalnu obnovu. Time Netanyahu svjesno ulazi u sukob s američkom strategijom koja pitanje oružja vidi kao fazni proces, a stabilnost regije kao prioritet.
No Gaza je samo jedan dio šire slike. Izraelski izvori navode da Netanyahu planira iskoristiti sastanak kako bi Trumpu prezentirao Iran kao središnju prijetnju regionalnoj sigurnosti. Cilj mu je uvjeriti američkog predsjednika da bi zajednički američko-izraelski ponovno napad na iranske vojne i nuklearne kapacitete donio dugoročnu stratešku prednost, ojačao Zapad u budućim pregovorima i potencijalno destabilizirao režim u Teheranu. Takav scenarij Netanyahu vidi kao povijesnu priliku, ali i kao sredstvo unutarnjopolitičke konsolidacije u Izraelu. U tom kontekstu Libanon ponovno ulazi u fokus kao gotovo neizbježna bojišnica. Izrael procjenjuje da Hezbollah koristi prekid vatre za obnovu arsenala i reorganizaciju snaga, dok Washington inzistira na zadržavanju krhke stabilnosti. Netanyahu, međutim, smatra da je vrijeme protiv Izraela i da svako odgađanje povećava budući rizik. Za njega su primirja privremena iluzija, a ne trajno rješenje.
Iako je SAD posredovao u prekidima vatre u Gazi, Libanonu i na relaciji s Iranom, izraelska sigurnosna doktrina ostaje nepromijenjena: prijetnje se moraju uklanjati silom, prije nego što prerastu u egzistencijalni rizik. Netanyahu zato u Washington ne dolazi tražiti kompromis, nego političko pokriće. Bez američke potpore ne može provesti novu regionalnu eskalaciju, ali bez nove eskalacije riskira gubitak vlasti, unutarnju političku slabost i strateški poraz. Upravo zato ovaj sastanak nije samo još jedan bilateralni susret, nego potencijalna prekretnica koja može odrediti hoće li Bliski istok ući u fazu prisilne stabilizacije ili nove, daleko šire eksplozije nasilja.
Otvori KEKS Pay
regionalna sigurnost je uništen baš izraelskim napadima na susjede, uz svesrdnu pomoć zapada. ostao je samo iran, kao prijetnja izraelu. ne nama, ne arapima, nikome, samo izraelu. samo ravnoteža snaga osigurava mir i stabilnost. zapad ju je uništio. upletanje amerike u napad na iran je dokaz slabosti izraela. to su vidjeli svi.