ROGOZNICA – Akvatorij Rogoznice zadnjih je pet dana bio mjesto održavanja međunarodne vježbe dubinskog ronjenja u kojoj su osim članova HGSS-a sudjelovali i pripadnici Civilne zaštite Slovenije i BiH.

Ekipu od prošle godine prati i znanstveno-istraživački tim sa splitskog Medicinskog fakulteta koji provodi testiranja i obavlja istraživanje o dugoročnim i kratkoročnim utjecajima ronjenja na ljudsko tijelo.

Potraga za olupinom
– Išli smo na 68 metara dubine jer smo se s liječnicima dogovorili da svaki dan idemo na istu dubinu i zaranjamo u isto vrijeme. Zadatak nam je bio pronaći staru olupinu i danas smo ga uspješno obavili. Na dnu smo se zadržali petnaestak minuta, a potom smo 50 minuta izranjali – kazao je voditelj skupine ronioca Ivica Ćukušić.

Koristili su mješavinu triju plinova: helija, kisika i dušika.

– Na velikim dubinama se osjeti kako je zrak pitkiji, lakše se diše, a i svjesni smo svega, za razliku od dušika kod kojeg već na 40 metara dolazi do toksičnosti – ustvrdio je Petronije Tasić.

Po povratku u Rogoznicu ronioci su morali do improviziranog laboratorija gdje ih je čekao spreman tim mladih znanstvenika pod vodstvom prof. dr. Željka Dujića, priznatog stručnjaka u području istraživanja fiziologije ronjenja.

Vadili su im krv i mjerili količinu mjehurića u srcu.

Što manje mjehurića
– Treba ih biti što manje, a ne smije ih biti više od pet. Istraživanja će nam omogućiti stjecanje novih spoznaja o dosad potpuno neistraženom učinku iznimno zahtjevnih zarona na ljudski organizam – objasnio je Marko Ljubković te dodao kako će se podaci prikupljeni tijekom zadnjih pet dana analizirati na pet različitih mjesta, a rezultati će biti objavljeni u priznatim svjetskim znanstvenim časopisima.

U Hrvatskoj je samo šestero ronioca osposobljeno za akcije na dubinama do 100 metara. Obuka je skupa i dugotrajna, a plan razvoja podrazumijeva 9 ronioca raspoređenih u tri ekipe.

– HGSS sada ima obučeni tim kakvog nema na području Hrvatske ni u jednoj državnoj ili drugoj organizaciji. Mi imamo najdublje potopljene speleološke objekte i moramo biti osposobljeni za pomoć osobama u takvim uvjetima.

Osim toga moramo spriječiti i ekološke katastrofe koje mogu nastati ako se incident dogodi, primjerice, u Crvenom jezeru koje je duboko 260 metara, ili pak na izvoru rijeke Cetine koji je dubok 160 metara, a iz kojeg se stanovništvo opskrbljuje pitkom vodom – kazao je Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a.

OBITELJSKA IDILA

FOTO Tko je tajanstvena snaha Jadranke Kosor? Podarila joj je unuka i jako su bliske

Slatka kratka haljina

Slavna Srpkinja zapalila internet najseksi fotkama ikad: 'Lud je što te pustio'

ALBANSKA ZVIJEZDA

Zanosna voditeljica za kojom svi luduju obožava Hrvatsku: Zapjevala je hit Mladena Grdovića

OPET AKTUALNO

Je li ovo bila najveća politička iluzija u modernoj hrvatskoj povijesti?

UŠTEDE ILI PROBLEMI

Ako vaša tvrtka koristi ovaj popularni poslovni alat, onda ovo morate znati

Odlične vijesti za više od 200.000 hrvatskih građana, nova mjera uskoro će im ‘podebljati’ račune, evo za koliko