U trenutku dok se Bliski istok nalazi na rubu novog regionalnog požara, a Libanon proživljava možda najdublju krizu u svojoj modernoj povijesti, dolazak pape Lava XIV. u nedjelju u Beirut dobiva dimenziju povijesnog događaja, gotovo moralnog vapaja za stabilnost, mir i suživot. Malo koja zemlja na svijetu nosi toliko slojeva boli, političkog rasula i ranjivosti kao današnji Libanon – država iscrpljena ratovima, paralizirana ekonomskim kolapsom i rastrgana između vanjskih pritisaka i unutarnjih podjela. Papin posjet, odmah nakon trodnevnog posjeta Turskoj, naglašava važnost koju Vatikan pridaje regiji. Beirut, grad koji je preživio građanski rat, razorne eksplozije, valove političkih atentata i povremena razaranja, danas Papi uzvraća slikom zastava, vatikanskih i libanonskih, podignutih uz glavne prometnice. Plakati s njegovim likom nose jednostavnu, gotovo molitvenu poruku: mir. Za zemlju u kojoj se isprepliću maroniti, suniti, šiiti, pravoslavci i druzi, i u kojoj je politička arhitektura zasnovana na krhkom balansu vjerskih zajednica, posjet Pape dolazi u izrazito osjetljivom trenutku.
Napetosti između Izraela i Hezbollaha na jugu zemlje sve su bliže otvorenoj eskalaciji, dok međunarodna zajednica i dalje vrši pritisak na razoružavanje Hezbollaha, što produbljuje unutarnje političke rascjepe. Istodobno, kršćani – povijesno ključni u političkom sustavu, ubrzano se smanjuju zbog iseljavanja, posebno mladih koji u ekonomski urušenoj državi ne vide budućnost. Upravo zato izbor Libanona kao prvog papinskog odredišta ima snažnu simboličku, gotovo pastirsku dimenziju: poruku solidarnosti, ali i upozorenje da se svijet ne smije oglušiti na krhkost te "poruke", kako je Libanon svojedobno nazvao Ivan Pavao II. Program posjeta obuhvaća obilazak najvažnijih kršćanskih znamenitosti, veliku misu na obali Bejruta te – najemotivniji trenutak, posjet mjestu eksplozije u luci, tragediji koja je prije pet godina odnijela 220 života i simbolički obilježila slom libanonskih institucija. Tamo će u utorak, ispred oko 120.000 ljudi, Papa predvoditi molitvu, u jedinom događaju zatvorenom za medije. U središtu Bejruta održat će se i kršćansko-muslimanski susret, koji Vatikan smatra ključnim nastavkom tradicije međuvjerskog dijaloga na tlu Libanona.
Sigurnosne mjere su maksimalne: proglašeni su neradni dani, zatvorene brojne ceste, a vrhunac osiguranja očekuje se na završnoj misi. Ipak, unatoč strahu od novih zračnih napada i mogućeg prelijevanja sukoba, Libanonci ovaj posjet vide kao tračak nade. U trenutku kad se čini da je nada potrošena, i simboli postaju važni. Uoči Papina dolaska, Hezbollah je uputio pomirljivu poruku dobrodošlice, ističući Libanon kao most između kršćanstva i islama. Upozorili su na globalne sukobe i tragediju Gaze. Poručuju da Papin posjet vide kao priliku za jačanje suživota i stabilnosti. Papin dolazak šalje poruku da Libanon, iako ranjen, nije zaboravljen.
FOTO Evo što su prosvjednici poručili transparentima na današnjem maršu
Otvori KEKS Pay
sve dok se vlast u libanonu bude formirala na način kako je to francuz i englez zamislio, neće biti mira. a sada je predsjendik države iz jedne sekte, predsjednik parlamenta iz druge, obranu, vojsku, vodi treći, narodnu banku jedan odd ova tri, i tako u krug. stvaraju se dinastije. takav sustav koji nije reprezentativan prema stanju na terenu, nije u mogućnosti izgraditi jake državne organe, institucije. kršćani su tamo manjina, a imaju vlast kao da ih je skoro pola. izrael to iskorištava, pa je jasno da je to kukavičje jaje europe, koje sprečava oslobođenje libanona od kolonijalnih vladara. zadnji popis stanovništva je bio 1932...?! a papa... nebitan lik.