Do veljače 2025. Državno je odvjetništvo pokrenulo šest istraga vezanih uz novo kazneno djelo, uvedeno u travnju 2024. u izmjenama zakona koje su u javnosti ostale upamćene kao "Lex AP", koje se odnosi na neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Podatak je to koji se može pronaći u jučer objavljenom godišnjem izvješću Europske komisije o stanju vladavine prava, u poglavlju o Hrvatskoj. No, nijedna od tih šest istraga nije usmjerena protiv novinara, dodaje se na istome mjestu, gdje je Komisija konstatirala da neki dionici i dalje upozoravaju na moguće narušavanje novinarskih sloboda iz perspektive zaštite novinarskih izvora. Ali Komisija u svom izvješću ne posvećuje previše pozornosti tome niti je previše alarmirana učincima "Lex AP-a" u praksi.
U godišnjem izvješću o vladavini prava, na dvadesetak stranica poglavlja o Hrvatskoj (kakva su napisana za svaku državu članicu), Komisija ne zvuči previše alarmirano ni zbog slučaja oko kojega joj je pritužbe na svoj rad u Hrvatskoj slao EPPO, Ured europskih javnih tužitelja. Riječ je o tzv. sukobu nadležnosti između EPPO-a i DORH-a/USKOK-a.
"Vlasti postižu rezultate u istragama, kaznenim progonima i osuđujućim presudama za korupciju, uključujući i slučajeve na visokoj razini. Specijalizirani antikorupcijski odjeli policije (PNUSKOK) i tužiteljstva (USKOK) nastavili su izvještavati da njihova suradnja dobro funkcionira. U 2024. godini EPPO je istraživao 22 kaznena djela korupcije u Hrvatskoj. Suradnja s EPPO-om suočavala se s izazovima zbog sukoba nadležnosti između nacionalnih tužitelja i EPPO-a u jednom istaknutom slučaju", kaže se u izvješću Komisije. I to je sve što je Komisija imala za reći na temu oko koje joj se, u jednom pismu u studenom 2024., požalila šefica EPPO-a Laura Kovesi. Ona je, podsjetimo, upozorila Komisiju na "sustavne izazove u održavanju vladavine prava" u Hrvatskoj, i to nakon što je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić donio odluku o tome da je USKOK, a ne EPPO, nadležan za istragu protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša i ostalih.
Četiri su nove preporuke koje je jučer dala Komisija hrvatskim vlastima. Prvo, treba "poduzeti mjere za daljnje poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, posebno u pogledu duljine postupaka u trgovačkim i građanskim sporovima". Sudski postupci u Hrvatskoj traju najdulje u EU: u trgovačkim parnicama u prosjeku 1147 dana, u građanskim parnicama u prosjeku 764 dana, a u kaznenim predmetima pred oćinskim sudovima 752 dana i pred županijskim sudovima 779 dana.
Drugo, treba "nastaviti s planovima za reviziju Zakona o kaznenom postupku i Zakona o USKOK-u, kako bi se dodatno povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona korupcijskih djela". Treće, treba "pojačati napore za jačanje pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupak javnog natječaja". To je preporuka kakvu je Hrvatska imala i u prethodnom izvješću, ali oko koje nije ništa učinila. I četvrto, treba "nastaviti napore" za rješavanje pitanja SLAPP-tužbi protiv novinara (strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti), "uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe procesnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara".
FOTO Traje intenzivna potraga za dječakom (9): Pretražuju se korito Drave i obala, na terenu ronioci
Otvori KEKS Pay
Sića !!! To cemo mi narod platiti na jen dva kao i sve egzibicije ministara !