Kosovski premijer Albin Kurti ocijenio je, u intervjuuu uoči nove runde pregovora u ponedjeljak u Bruxellesu, da bi sporazum Srbije i Kosova mogao biti postignut do kraja godina, a da središnji dio normalizacije odnosa treba biti uzajamno priznanje. Kosovo i Srbija imaju za cilj zaključiti značajan sporazum o normalizaciji odnosa „ove godine“, rekao je Kurti u ekskluzivnom intervjuu za portal Euroaktiv uoči današnjih pregovora u Bruxellesu, ali je naglasio da to neće biti glatko, unatoč povećanom angažiranju Zapada.
"Potrebna nam je normalizacija odnosa, a to se može postići uz obostrano priznavanje kao srednjim dijelom (normalizacije)", rekao je Kurti. On je kao ključni problem naveo ustrajnost Beograda da neće formalno priznati neovisnost Kosova, iako može pristati na de facto priznanje.
Kurtijevi komentari uslijedili su uoči sastanka na visokoj razini kojem su domaćini visoki europski dužnosnici i na kojem se očekuje da će čelnici Srbije i Kosova podržati sporazum o normalizaciji zategnutih odnosa, navodi portal Euroaktiv.
Ažurirani prijedlog EU, koji su obje strane primile prije početka samita EU-Zapadni Balkan u Tirani prošlog prosinca, ali još nije službeno objavljen, uključuje međusobno priznavanje službenih dokumenata, povećanu financijsku pomoć i druge mjere za poboljšanje života ljudi u obje zemlje. Na pitanje da prokomentira izglede za postizanje sporazuma do kraja ove godine, sukladno naznačenom vremenskom okviru, Kurti je rekao: „Svakako je cilj da se ovaj sporazum dobije ove godine".
Vučić: neće biti kapitulacije
I srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić oglasio se uoči sastanka u Bruxellesu. Vučić je izjavio da će na današnjem sastanku u Bruxellesu u okviru dijaloga Beograd-Priština napraviti "ono što je najbolje" za Srbiju. "Niti će biti kapitulacije, niti će biti povratka u devedesete. Srbija će ići naprijed ma koliko teško bilo i uspjet ćemo se izboriti za to", rekao je Vučić u obraćanju na Instagramu.
Zahvalio je onima koji podržavaju vodstvo Srbije, a onima "koji se unaprijed spremaju napadati nas kako ćemo potpisati nešto jer ćemo tako biti izdajnici i unaprijed znaju da smo krivi i da se vraćamo u devedesete, mogu samo reći da se ne sekiraju“, poručio je Vučić.
Američki veleposlanik u Beogradu Christopher Hill ustvrdio je u ponedjeljak, uoči sastanka predstavnika Beograda i Prištine u Bruxellesu, da je ovo još jedan u nizu značajnih sastanaka, ali da ne može reći da očekuje brze rezultate. Po njegovim riječima, Europska unija vrlo posvećeno radi na pronalaženju rješenja koje će svima biti povoljno.
"Briselski proces dugo traje i sigurno ne može zadovoljiti one koji očekuju da se odmah dođe do zadovoljavajućeg ishoda", kazao je Hill, navodeći da smatra da se mora postići napredak, jer je prošlo već dosta godina bez konkretnih dogovora. On je kazao da je sa stajališta SAD-a "veoma važno da se što prije postigne i ostvari Zajednica srpskih općina".
Osim međusobnog priznavanja, u ponuđenom rješenju najspornije pitanje je upravo formiranje zajednice općina sa srpskom većinom (ZSO) na Kosovu, za koje Priština strahuje da bi moglo stvoriti odcijepljenu regiju, što Kurti nije voljan prihvatiti, iako Srbija i Zapad ističu da je to dogovoreno još prije deset godina, 2013. Čelnici većine kosovskih etničkih Albanaca strahuju da bi takvo tijelo Beogradu dalo ogroman utjecaj u njihovoj zemlji, dok Beograd kaže kako je potrebno da zaštiti prava etničkih Srba, navodi Euroaktiv.
Kosovo i Metoxija...