Više od 50 predavača istaknulo je zabrinjavajuće podatke koji ukazuju na dramatičan porast ovisnosti u Hrvatskoj. Hrvati godišnje troše gotovo 15 milijuna eura na pet najčešće korištenih sedativa, dok je u 2021. svaki dvanaesti stanovnik uzimao jednu dozu anksiolitika dnevno. Osim toga, u Hrvatskoj 10% stanovništva svakodnevno konzumira alkohol, 22% puši, a po pretilosti smo prva nacija u Europi te uz Katar i na svijetu.
Konferencija je okupila više od 50 predavača panelista i uzvanika iz Hrvatske, regije i EU, a na njoj je aktivno sudjelovalo više od 120 stručnjaka iz raznih sektora zdravstva. Konferenciju je organizirala Hrvatska udruga za smanjenja šteta po zdravlje (kratica HaRPH – od engleskog naziva Croatian Society for the Harm Reduction in Public Health), čiji je predsjednik Ranko Stevanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz organizacijsku podršku Mirele Hison Bartolić i agencije Konektiva.
Na otvorenju je predsjednik i suosnivač HaRPH-a doc. dr. sc. Ranko Stevanović poručio: „Svjedoci smo neuspjeha u borbi protiv ovisnosti, štetnih navika i ponašanja te velikim posljedicama po zdravlje koja donose. Prihvaćanje i provođenje načela smanjenja štete i programa u praksi u razvijenim zemljama dalo je dobre rezultate i u Udruzi smo prepoznali da je napokon i u Hrvatskoj došlo vrijeme da sustavna primjena ovih načela počne donositi rezultate koji daju nadu i ohrabrenje“.
Svaka druga osoba ne koristi svoje propisane lijekove ili ih koristi nepravilno.
Pravi lijek, za pravog pacijenta, u pravo vrijeme – preduvjeti su za uspješno ostvarivanje ciljeva liječenja, jedna je od tema panela na kojem su sudjelovale Jasminka Vugec Mihok, Iva Butić, Ksenija Makar Aušperger, Sani Pogorilić, Ana Gongola i Katarina Gvozdanović. Kako je rečeno na panelu, kad je riječ o kroničnim bolestima, nažalost, svaka druga osoba ne koristi svoje propisane lijekove ili ih koristi nepravilno. Posljedice navedenog su više stope komplikacija osnovnih bolesti i preuranjene smrti koje je moguće spriječiti pa je unapređenje adherencije, odnosno pridržavanje pacijenata propisane terapije jedan od prioriteta europskih zdravstvenih sustava. Kao poseban izazov, istaknuli su panelisti, neracionalna je primjena antibiotika u liječenju virusnih bolesti stoga su racionalno propisivanje, pridržavanje terapije i praćenje ishoda liječenja ključne sastavnice harm reduction pristupa.
Sudionici panela koji je okupio farmaceutsku industriju, Jelena Matuzović, Sani Pogorilić, Ana Gongola, Marina Marušić Fojs i Martiana Džepina ukazali su na važnost suradnje i koordinacije svih dionika zdravstvenog sustava kako bi se osigurala neprekinuta dostupnost lijekova i suvremenih medicinskih proizvoda koji unaprjeđuju kvalitetu života oboljelih.
Smanjenje štete umjesto politike nulte tolerancije
Kao ključne razloge, koji su HaRPH naveli za organizaciju ovakve vrste konferencije, prve ikad u Hrvatskoj i regiji, docent Stevanović naveo je kako Udruga zagovara primjenu principa smanjenja štete kao cjelovitog pristupa minimiziranju negativnih zdravstvenih, društvenih i pravnih posljedica ovisnosti. „Postupnost i obzirnost, a ne linearnost, osnovne su značajke koncepta smanjenja štete“, pojasnio je Stevanović te dodao kako pristup nulte tolerancije ne donosi dobre rezultate. S njim se slaže i analitičar Damir Novotny, koji dodaje kako pristup smanjenja štete „priznaje da su neka rizična ponašanja neizbježni dijelovi ljudskog života i usredotočuje se na smanjenje njihove potencijalne štete te naglašava empatiju, razumijevanje i praktična rješenja umjesto kažnjavanja“.
Hrvati nemaju adekvatnu prehranu, niti se dovoljno bave fizičkom aktivnošću, a i ovisnosti su u porastu
Stručnjaci su naglasili i ključne javnozdravstvene probleme vezane uz prehranu, ističući da se principi smanjenja štete mogu primijeniti i kod poremećaja hranjenja. Primarno su to poremećaji hranjenja, gdje oboljeli trebaju specifičnu profesionalnu podršku i podršku okoline, pretilost, koja je faktor rizika za mnoge druge bolesti, a može se liječiti kretanjem i pravilnijom prehranom. Preko 65 % odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. „Koncept smanjenja štete u debljini uključuje niz različitih mjera, iako znamo da je spriječiti ili odgoditi pretilost vjerojatno lakše nego je dugoročno liječiti“, istaknula je doc. dr. sc. Maja Baretić. Osim toga, naglasila je kako je potrebno razvijati politike koje podržavaju zdrave navike, kao što su subvencije za voće i povrće, ili ograničenja reklamiranja nezdrave hrane djeci, poboljšanje pristupa sigurnim i prikladnim mjestima za šetnju ili vožnju biciklom. Takve su mjere i više nego potrebne ako se u obzir uzmu podaci iz Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj iz 2019. godine, koja je pokazala kako 28,5% stanovnika ne konzumira voće i povrće dnevno, a samo 19,5% odraslih provodi aerobnu tjelesnu aktivnosti barem 150 minuta tjedno. U prevenciji kardiovaskularnih bolesti značajnu ulogu ima i unos “skrivene soli” pa su i predstavnici prehrambene industrije Sanja Kolarić Kravar, Davorka Gajari, Ines Bertinovec, Nera Tomić prikazali strategije koje provode kako bi se smanjio sadržaj, a time i unos soli putem industrijskih proizvoda. Debljina je važan javnozdravstveni problem, a ulaganja u prevenciju debljine ujedno predstavljaju ulaganje u zdravlje društva bio je jedan od glavnih zaključaka panela u kojem su sudjelovale Maja Baretić, Zrinka Šmuljić, Valerija Bralić Lang, Ivana Rimac Lisički i Vedrana Vukojević.
Javnozdravstveni fokus u posljednje vrijeme posebno je usmjeren na problem pušenja jer u Hrvatskoj ima više od milijun pušača, što predstavlja velik izazov za hrvatski zdravstveni sustav koji je suočen s izdatkom od preko 160 milijuna eura zbog posljedica pušenja. Govoreći o europskoj perspektivi vezano uz problematiku pušenja, hrvatski predstavnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol, naglasio je rizike vezane uz pušenje, ustvrdivši da 700 tisuća Europljana godišnje umre od posljedica pušenja. Europski parlament prepoznaje alternativne duhanske proizvode, poput grijanog duhana, kao manje štetne, no ključno je da ti proizvodi ne uvode mlade u svijet ovisnosti o nikotinskim proizvodima, naglasio je. Stevanović je dodao da zemlje poput Velike Britanije, gdje se e-cigarete koriste kao metoda za prestanak pušenja, i Grčke, gdje je koncept smanjenja štete ugrađen u Nacionalni akcijski plan protiv pušenja kao četvrti stup strategije protiv pušenja, mogu poslužiti kao primjer.
Opasnost od nelicenciranih pružatelja usluga estetskih zahvata
Uz već dobro poznate javnozdravstvene probleme, na konferenciji se prvi put razgovaralo i o nekim novim izazovima koji prijete zdravlju građana poput nepotrebnih i nestručnih estetskih zahvata. Stručnjaci na panelu složili su se da estetske operativne zahvate smiju provoditi isključivo licencirane osobe te da je eksperimentiranje preparatima maloljetnicima u potpunosti neprihvatljivo. Doc. dr. sc. Željko Rotim naglasio je da se hrvatski stručnjaci estetske medicine svakodnevno susreću s posljedicama nelicenciranih invazivnih i neinvazivnih estetskih tretmana koji se provode po stanovima, i to od ljudi koji nemaju medicinsko obrazovanje, koji završavaju s teškim posljedicama.
Harm reduction kod dodataka prehrani – raščistimo maglu, ne liječe, ali znatno pomažu u održavanju zdravlja
Trend samoliječenja je sve veći. Primjećujemo da u ljekarne dolazi velik broj pacijenata koji su dobro upućeni u vrste dodatka prehrani koje žele kupiti. Budući da su informacije dostupne na internetu, nerijetko se pojedinci informiraju isključivo na taj način iako je potrebno i konzultirati se sa stručnom osobom koja ima dovoljno znanja o dodacima prehrani te koja može povezati ih sa zdravstvenim statusom pacijenta. Nije samo važno što pijemo nego i kakve je kvalitete taj proizvod, jesu li mu sirovine odgovarajuće, je li legalno na tržištu, može li dovesti do nekih nuspojava te što napraviti u tom slučaju. Dio je to tema o kojima su razgovarale Lea Pollak, Darija Vranešić Bender i Katarina Fehir Šola. Dodaci prehrani pomažu, a lijekovi liječe – to je osnovna razlika između te dvije kategorije proizvoda i potrebno ih je pažljivo kombinirati i konzumirati. Kao jedan od primjera, navedeno je da i ako pijemo lijekove protiv zgrušavanja krvi, tada ni u kojem slučaju ne smijemo piti dodatke prehrani na bazi ginka.
Kada govorimo o poremećajima hranjenja, stručnjaci su istaknuli kako pretjerana popustljivost roditelja i okolne nije dobar pristup. Kada način hranjenja onemogućava normalno funkcioniranje u školi, na poslu i u društvu, samo profesionalna podrška i tretman može dati potrebne rezultate uz podršku cijele okoline. Poremećaje hranjenja ponekad je teško prepoznati, pogotovo kad se tek krenu pojavljivati prvi simptomi: osoba provodi strogu dijetu, jede premalo ili previše, a nikad nije zadovoljna svojim izgledom. Simptomi poremećaja hranjenja pojavljuju se postupno, a osoba ih po svaku cijenu pokušava sakriti, ali ubrzo gubi kontrolu nad svojim hranjenjem zbog čega nepromišljeno odbija hranu ili pak previše hrane unosi u organizam. Harm reduction i ovdje je karika koja nedostaje i ukazuje na moguća rješenja. Prije svega, važno je davanje i pokazivanje ljubavi svojoj djeci, ali i drugima, ponavljanje svojoj djeci riječima i djelom kako su jedinstvena i neponovljiva, kako ih njihovo tijelo u svojim nesavršenostima čini posebnima i drugačijima, i kako ta razlika predstavlja vrijednost, a ne nedostatak. Posebno je u društvu potrebno razvijati stav, a djecu odgajati s porukama da je već samo razmišljanje o nečijoj tjelesnoj građi i vanjskom izgledu, posebno komentiranje nečijeg vanjskog izgleda, nepristojno i da samo pokazuje prazninu i problem komentatora te da je posebno važno razgovarati s onima koji vas vole, a ne s nepoznatima s društvenih mrežama, i kolika se šteta drugima čini stigmatizacijom ili ruganjem zbog tjelesne građe ili izgleda. Odnos s hranom, fitnessom i vlastitim tijelom mora biti u ravnoteži, utemeljena na ljubavi prema sebi, tada jedino ne dolazi do štete – zaključak je okruglog stola na kojem su sudjelovali Jelena Balabanić Mavrović, Maja Žanko, Ranko Stevanović i Mateja Klemenčić Klicper.
Predsjednik udruge HaRPH, doc. dr. sc. Ranko Stevanović po završetku konferencije naglasio je: „Prihvaćanje osnovnih načela smanjenja šteta može pomoći u uspostavljanju pozitivnog odnosa između pacijenta i liječnika, koji se kod osoba, koje boluju od ovisnosti ili niza poremećaja, zasniva na podršci, a ne na diskriminaciji. Koncept smanjenja šteta ne podržava štetno ponašanje, već naprotiv predstavlja alternativan, socijalno osjetljiviji pristup liječenju kojim se dugoročno postižu poboljšani zdravstveni ishodi i smanjeni troškovi u zdravstvu.“
Sadržaj nastao u suradnji s HRF-om.
