Postaje li koronavirus ona globalna epidemija koja se stalno najavljuje na društvenim mrežama? Prema reakcijama ljudi u Italiji koji su u nekim gradovima ispraznili trgovine, kao i onih koji su to učinili i u nekim drugim državama, došao je taj trenutak kada će virus uništiti polovicu čovječanstva.
Direktorica mikrobiološke klinike Sacco u Milanu Maria Rita Gismondo izjavila je kako je koronavirus samo nešto malo jači od obične gripe i kako nema mjesta panici. Virolog Roberto Burioni odmah ju je napao kazavši kako je koronavirus ipak mnogo opasniji. Talijanski znanstvenici polemiziraju i o razini opasnosti od novog virusa. Istina, znanstvenici uvijek sučeljavaju svoja mišljenja, što je u redu, ali sada su ta sučeljavanja postala i javna.
Dakako da svijet društvenih mreža, koji je sasvim drugi od stvarnoga, ima svoje verzije, posebno prognoze o budućnosti te bolesti, koja nije prva globalna premda je mnogi žele takvom prikazati. Virusofobija se pretvorila i infofobiju. Svatko ima svoju informaciju s objavom koje su preplavile javnost. A, o utjecaju društvenih mreža na ljude posebno u ovom razdoblju koronavirusa izlaganje, kojim je prošli tjedan otvorena školska godina na Europskom sveučilištu u Rimu, održao je profesor kliničke psihologije Benedetto Farina. Naslov govora bio je “Mladi u digitalnoj eri”.
Video: Alemka Markotić u studiju Večernjeg lista odgovarala na pitanja čitatelja o koronavirusu
– Internet upotrebljava 57 posto svjetske populacije, 86 posto europske populacije, 76 posto se povezuje na društvene mreže pametnim telefonima, 60 posto svjetskog stanovništva koristi se društvenim mrežama, najviše mladi između 16 i 20 godina, a u prosjeku dnevno na internetu provedu čak šest sati i 42 minute – iznio je podatke Farina.
Iznijeli ste te podatke kako bi se vidjelo koliko vremena potrošimo na društvenim mrežama i koliko one utječu na nas?
Da. S internetom su povezane čak dvije trećine svijeta, pa to utječe i na razmjenu. Više od polovice svjetskog prometa putuje internetom, Facebook je proširen na više od 90 posto površine Zemlje. Kada govorim o prometu, onda se to odnosi na banke, na elektroničku trgovinu, rad na daljinu, kulturne aktivnosti, rekreacijske aktivnosti, putovanja i ljetovanja, komunikacije i društvene aktivnosti… Mreža je postala infrastruktura na koju se oslanja sve što radimo.
Vi smatrate da digitalna revolucija stvara i probleme?
Prije svega, mijenja se funkcija spoznaja. Postaje se ovisnikom o mreži. Nastaju kulturološki problemi. Dolazi do promjene načina druženja i međusobnih odnosa. Smanjuje se kontrola spoznaje, pa čak se i naša memorija mijenja. Čak i sjećanje na naše osobne stvari i trenutke jer ih postavljamo na mrežu i zaboravljamo ih. Mozak spava. Imamo smartfone u džepu, na stolu, u sobi i sama ta činjenica prisutnosti pametnog telefona utječe na smanjenje sposobnosti spoznaje. Odgovor, pa i na naša sjećanja na događaje je tu, u smartfonu.
Nekada se govorilo i da gledanje televizije utječe na smanjenje mogućnosti shvaćanja?
U knjizi “Homo videns” talijanski sociolog i akademik Giovanni Sartori 1997. napisao je kako televizija radikalno mijenja i osiromašuje sposobnosti spoznaje Homo sapiensa. Pretjerano gledanje televizije povezano je s negativnim posljedicama za fizičko i psihičko zdravlje i dovodi i do slabljenja uspjeha u školi. Rezultati našeg istraživanja pokazuju kako gledanje televizije više od tri i pol sata dnevno smanjuje mogućnosti spoznaje. Isto tako i pretjerano korištenje mreže utječe na osiromašenje spoznajne sposobnosti.
Pretjerana upotreba pametnog telefona, praktički, zaglupljuje čovjeka, ali utječe li i na njegovo mentalno zdravlje?
Istraživanja u SAD-u i Europi pokazuju kako umjetna inteligencija prevladava od 1,5 do 8,2 posto. Među mladima, kod četvrtine ispitanih to se pokazuje, pretjerana upotreba smartfona utječe na povećanje psiholoških patologija. Ovisnost o pametnim telefonima izaziva kod mladih ovisnost, depresiju i utječe na njihovo ponašanje u društvu.
Digitalni svijet dakle mijenja i naše ponašanje, naš kulturni put?
U eri “nauči sam” (handmade) oslabio je, a pokoji put i učinio da nestane, bilo koji oblik posredovanja, odnosno onog nastavnika, profesora, izdavača, novinara, znanstvenika. Nama prijeti novi oblik spoznaje temeljene na skupini bilježaka, pukih vijesti bez njihova produbljenja, pa ni sintetski elaboriranih i organiziranih, ako epoha mreže postane epohom obrazovanja i ako horizontalna dimenzija kulturološkog cirkuliranja postane antitetička u bilo kojem obliku vertikalnog produbljivanja. Odnosno, osjećaj srdite delegitimacije i odbacivanja znanja stručnjaka u prilog vlastitog mišljenja za koje se smatra da ima ravnopravno dostojanstvo. Bojim se da nazočimo kraju ideje o kompetentnosti, padu svake podjele – hranjenom Googleom, temeljenom na Wikipediji i ispunjenom blogovima – između profesionalaca i laika (nestručnjaka), studenata i profesora, informiranih znalaca i ljudi bujne mašte koji samo nagađaju. Neka ispitivanja pokazuju kako i studenti na Stanfordu nisu sposobni prepoznati vjerodostojne izvore od onih naizgled znanstvenih. Potrebno je učiti metode procijene znanstvenog autoriteta i vjerodostojnosti informacija, odnosno učiti kritičko promišljanje.
Učinke te opasnosti od informacija nađenih na mreži pripisali ste i kolektivnoj nervozi zbog koronavirusa.
Da, fobija od globalne epidemije širi se i zbog medijskog pretjerivanja na temu koronavirusa. Među bujicom informacija, lažnih vijesti i tendencijom da se pretjeruje s naslovima o COVID-19, onaj koji surfa internetom osjeća stalnu opasnost i infodemija je jedini odgovor da se zaštitimo. Čak 90 posto svjetskog stanovništva upotrebljava društvene mreže da se dokumentira. U reviji BMC Psychiatry navedena je studija u kojoj se tvrdi da građani previše upotrebljavaju smartfone.
Može li se utjecati na takav proces?
Jedini način da se preokrene ta tendencija jest da sveučilišta postanu sustavi koji će pomoći društvo učiniti imunim na opasnosti od nekompetencije. Ali ako se znanstvenici svađaju oko svega i ne osvijeste da je nužno preokrenuti tendencije učenja iz onoga što se nađe na internetu, onda ćemo stvarno ući u eru mrežne neinteligencije.
Tema: Koronavirus
Glupost je zarazna