Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 149
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Novi konzervativizam

Kako je Željka Markić postala izvozni brend

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
1/3
11.06.2018.
u 17:12

Impresivan je niz europskih i svjetskih skupova obiteljskog pokreta te referenduma na kojima je Markić rado viđena gošća

I na jednom od transparenata u subotnjoj Povorci ponosa u Zagrebu uz šest istovjetnih fotografija Željke Markić s frizurom u različitim bojama parafrazirani su stihovi pjesme Nine Badrić: “Prokleto je sve što je od tebe, fali ti još tisuću jedna boja za mene”.

Svoj uspon, koji je odavno prešao okvire Hrvatske, jer Željka Markić je, što god tko mislio o njoj, postala uspješan izvozni proizvod, može zahvaliti upravo homoseksualcima koji su je 2014., kad se počela uspinjati konzervativnim stazama, proglasili homofobom godine zbog uspješno provedene narodne inicijative 1. prosinca 2013. o ustavnoj definiciji braka kao zajednice žene i muškarca.

Svjetska reklama

O tomu su tada pisale svjetske novinske agencije i medijske kuće te je to bio zamašnjak njezine internacionalne karijere. Associated Press je pisao: “Rezultati referenduma pokazuju da su desničarske i konzervativne snage u Hrvatskoj ojačale u jeku duboke ekonomske krize i raširene nezaposlenosti.”

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Riječ je o klišeiziranom i jednostranom tumačenju, koji posve zanemaruje ulogu tradicije, religije, specifične političke okolnosti, kako povijesno tako i u aktualnom trenutku kad su lijeve snage na vlasti u Hrvatskoj vrlo agresivno provocirale ideološka sukobljavanja. U tim okolnostima, uz svesrdnu pomoć ljevičara, rađala se liderica konzervativne revolucije, kako je zlonamjerno okarakterizirana od medija i analitičara.

Po onoj “što je više kleveta i laži...”, istodobno su se nizala njezina međunarodna priznanja. Željka Markić je na europskoj konzervativnoj sceni prepoznata kao uspješna i drčna pronositeljica njima važnih poruka, koju nije pokolebalo ni to što ima vlast i medije protiv sebe, te koja vješto koristi demokratske pravno-političke alate i organizacijske sposobnosti (uspješan Hod za život od 2016., 380.000 potpisa za “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”...) kako bi interesno povezala i pokrenula konzervativni potencijal prema željenom cilju.

Umjesto da od nje uče, njezini protivnici negativnom kampanjom samo su joj davali na značaju i okupljali njezine istomišljenike tako da je čak i iznenađenje bilo što se njezin pokušaj iskoraka u politiku pokazao baš kao potpuni debakl. Ali na europskoj konzervativnoj sceni očigledno cijene njezine sposobnosti pa je European Dignity Watch ne koristi samo kao obiteljsku “manekenku”, već je u travnju ove godine bila i jedna od petero predavača na njihovoj European Advocasy Academy za osposobljavanje čelnika civilnog društva radi stjecanja znanja i alata radi utjecanja na javne rasprave i kreiranje politika.

Gruzija, Ukrajina, Poljska...

Premda su se mediji naslađivali što njezine poruke nisu prošle na irskom referendumu o pobačaju, činjenica je da je upravo Markić korištena za promociju prolife poruka. A i neuspjeh je očito za nju put do uspjeha. Spotove na engleskom snimila je za referendumske kampanje o braku i obitelji ove godine u Rumunjskoj, a 2015. u Slovačkoj, gdje je s Ivanom Munjinom iz UIO održala 16 tribina i debata te ju je primio i potpredsjednik parlamenta i predsjednik Katoličko-demokratske stranke Ján Figeľ.

Oko milijun Slovaka izjasnilo se u korist referendumskih stavova, ali izlaznost je bila samo 21,4%, a potrebno je 50%. Bivši premijer Gruzije Irakli Garibashvili, zagovarajući ustavnu zaštitu braka, 2014. pozivao se na uspješan hrvatski referendum.

Munjin je kao član upravnog odbora “UIO” sudjelovao u Tbilisiju u Hodu za obitelj te na Svjetskom kongresu obitelji koji okuplja civilne udruge, institute, znanstvenike i zagovaratelje braka i obitelji radi razmjene iskustava i pokretanja novih inicijativa. Markić je u Kijevu sudjelovala u Hodu za život, brak i obitelj te Konferenciji o civilnom društvu.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

U Poljskoj je vodila razgovore o inicijativi “Mama, tata i djeca” za standardiziranje pojma brak u EU, pokrenutoj s Francuskom, Poljskom, Italijom, Mađarskom i Njemačkom. Na “Danu obitelji” u Rimu 2016. Markić je na talijanskom jeziku održala govor pred dva milijuna ljudi.U južnoafričkom Cape Townu bila je sudionica skupa na kojem je Brian Brown, predsjednik američke National Organization for Marriage, najavio osnivanje Međunarodne organizacije za obitelj.

I na Svjetskom kongresu obitelji, koji okuplja protivnike kontrole rađanja, pobačaja, istospolnih brakova, gay posvojenja, rodne ideologije, feminizma... Markić i Krešimir Planinić su lani pod pokroviteljstvom mađarske vlade pozvani kao važni čelnici europskog prolife i obiteljskog pokreta.

Komentara 149

ST
stefj
17:54 11.06.2018.

Može se čovjek slagati sa Željkom Markić ili ne, jedno se mora priznati - uvijek argumentirano brani svoje stavove, ne širi mržnju i ne etiketira poput raznih lijevih aktivista i političara. Koliko ju pljuju, još se dobro i drži... Interesantno je gledati njezine rasprave s protivnicima u bilo kojoj emisiji, kada ide s brojkama, argumentima i činjenicama, a druga strana uvijek uzvraća dernjavom, vrijeđanjem i nebuloznim usporedbama... Ljevica kod nas jednostavno nije naviknuta na demokraciju i argumentiranu diskusiju, zato i Željka Markić ima toliko protivnika u medijima i politici. Jednostavno im tamo netko smeta, netko tko priča drugačije, a ne mogu u diskusiji ispasti intelektualno superiorniji...

DU
Deleted user
17:56 11.06.2018.

Čestitamo Željki. Uspjeh je fascinantan. Zajedno sa još nekim udrugama izrazito je doprinijela buđenju hrvatske većine. Jedina legitimna odluko oko bilo čega jeste ona koju donosi većina. Ostalo je sve po defaultu nelegitimno.

DU
Deleted user
17:32 11.06.2018.

Melem za levičare.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije