Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

INTERVJU Oleg Butković: Zatražili smo od EU 100 milijuna eura za pomoć prometnom sektoru

Sva naša pažnja sada je usmjerena na pronalazak rješenja kako da nadzorni inženjeri otputuju u Kinu, ali zbog toga neće biti kašnjenja u gradnji Pelješkog mosta.
20. lipnja 2020. u 20:57 11 komentara 2982 prikaza
Oleg Butković
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

S Olegom Butkovićem, ministrom mora, prometa i infrastrukture, potpredsjednikom HDZ-a i nositeljem liste te stranke u 8. izbornoj jedinci, razgovarali smo o stanju u resoru koji je vodio četiri i pol godine i o skorašnjim izborima. Butković, među ostalim, govori i tome kako je kriza zbog koronavirusa utjecala na prometni sektor i investicije te kakve rezultate parlamentarnih izbora očekuje.

Oleg Butković vjeruje u pobjedu na izborima Butković: Kazneno djelo nema veze sa stranačkim predznakom, raščišćavanje ne šteti HDZ-u

Koronakriza utjecala je na dinamiku radova na Pelješkom mostu, hoće li doći do pomicanja ugovorenih rokova za taj projekt?

Ono što je bitno jest da tijekom pandemije koronavirusa veliki infrastrukturni projekti u Hrvatskoj nisu stali. Kao i cijeli svijet, Hrvatska se susrela s problemima koje je proizvelo zatvaranje granica, a koji su se, primjerice, odrazili na organizaciju dolazaka radnika. Možda je najveći izazov s kojim smo se susreli nemogućnost odlaska nadzornih inženjera u Kinu na pregled čelične konstrukcije mosta, no imam povjerenje u izvođača radova, koji je renomirana svjetska tvrtka, i vjerujem da će imati mogućnost ubrzati radove i riješiti taj problem. Ukupno gledajući, sve probleme uspješno smo prevladali, radovi se nisu zaustavljali, most i pristupne ceste grade se i neće biti kašnjenja koja bi ugrozila planiranu dinamiku gradnje mosta.

Za nastavak projekta ključan je odlazak hrvatskih nadzornih inženjera u Kinu i dolazak kineskih varilaca u Hrvatsku. Na rješavanju tog problema i osobno ste se angažirali, kao i vaše službe. Jeste li pronašli rješenje?

Točno, trenutačno je sva naša pažnja usmjerena na pronalazak rješenja kako da nadzorni inženjeri otputuju u Kinu, jer zračni promet u svijetu još nije uspostavljen na razini od prije pandemije. Ali, ponavljam, kako smo i dosad sve izazove uspješno riješili, vrlo brzo naći ćemo rješenje i za tu situaciju pa sam uvjeren da će se i to riješiti već idući tjedan. S druge strane, rješavamo i situaciju s nemogućnošću dolazaka radnika iz Kine. Upravo dok razgovaramo traju pregovori između izvođača radova, tvrtke CRBC i Brodosplita, oko angažmana Brodosplitovih varilaca na gradilištu Pelješkog mosta umjesto kineskih radnika koji ne mogu doputovati. Poruka svim građanima je da smo sve izazove na vrijeme predvidjeli, počeli ih rješavati na vrijeme, a posljedica takvog načina rada je da dinamika i rok završetka Pelješkog mosta nisu ugroženi. Dapače, ne mogu ne napomenuti da mi je drago da će se još jedna hrvatska tvrtka kao Brodosplit s radnom snagom iz Hrvatske uključiti u gradnju mosta koji nam je toliko važan.

RESOR PROMETA Ministru Butkoviću izletila psovka tijekom intervjua: 'Sra**je će se normalizirati'

Prijevoznički sektor jedan je od onih koje je najviše pogodila koronakriza. Na koji se način tvrtkama iz tog sektora može pomoći da prežive?

To je, nažalost, tako. Promet je, uz turizam, sektor koji je najpogođeniji pandemijom koronavirusa. Primio sam predstavnike i povremenog i linijskog prijevoza i svih drugih predstavnika iz sektora prometa. U Ministarstvu smo izradili dokument o štetama koje su nastale u hrvatskom prometnom sektoru tijekom pandemije i taj dokument sa zahtjevom za 100 milijuna eura već smo poslali u Europsku komisiju. Uvjeren sam da će u paketu pomoći EU Hrvatskoj ozbiljan dio od ukupno 10 milijardi eura podrazumijevati i sektor prometa. Kao i kad je riječ o Pelješkom mostu, reagirali smo vrlo brzo, pripremili niz mjera unutar cijelog prometnog sektora, primarno se nadovezujući na Vladine odluke o tri mjeseca isplate plaća, sve s ciljem da pomognemo tvrtkama iz tog sektora koliko god možemo. Sad je sva naša pozornost usmjerena na poticanje turističke sezone koja se polako vraća. Optimističan sam po tom pitanju, vjerujem da će sezone ipak biti u tolikom opsegu da se prometni sektor vrati u život. Svima nam je to važno.

Kako država može pomoći Croatia Airlinesu, koji će imati goleme gubitke zbog obustave letova?

Postupak pronalaska strateškog partnera za Croatia Airlines na kojem smo intenzivno radili, razumljivo, zaustavio se u trenutku kad je počela pandemija. U tom trenutku smo za Croatia Airlines imali dvije zainteresirane aviokompanije. Sad ćemo se ponovno posvetiti tom postupku i intenzivno ga pokrenuti. Dok on traje, naći ćemo rješenja koja će omogućiti da Croatia Airlines nesmetano posluje. Nemojmo zatvarati oči pred činjenicom da i države Europske unije spašavaju svojeaviokompanije. Samo je Lufthansa od njemačke Vlade dobila čak devet milijardi eura pomoći. Tu dijelimo sudbinu s drugima, kako je drugima tako je i nama. Puno sam razgovarao tijekom pandemije s kolegama ministrima prometa iz država EU, održali smo i nekoliko neformalnih sastanaka Vijeća ministara prometa kojima sam predsjedao, a zaključak je da je upravo zračni promet detektiran kao prvi kojem će trebati izdašna pomoć. Zaključak je da će unutar EU upravo zračni promet, a time i Croatia Airlines, dobiti određena sredstva kojim će se vratiti u život i nesmetano poslovati. Paralelno s tim nastavljamo raditi i na trajnom rješenju za Croatia Airlines, a to je pronalazak strateškog partnera.

Autoplin Vožnja na autoplin sve popularnija opcija Autoplin se smatra prijelaznim gorivom na putu ka ekološki čistim energentima

Velik je i pad prometa i prihoda od cestarine, hoće li to utjecati na proces restrukturiranja cestarskog sektora?

Ne znatno. Sigurno ćemo morati prilagoditi dinamiku i rokove realizacije nekih projekata, ali, baš kao i za sve ostalo, naći ćemo rješenje da građani i sektor to ne osjete. Donijeli smo odluku da nema ljetnog povećanja cijena cestarine, a ni koronavirus nije nas spriječio da ispunimo obećanje i ukinemo naplatu na Krčkom mostu. I to će imati financijskih posljedica na poslovanje Hrvatskih autocesta, ali mi ponajprije gledamo interes građana i poduzimamo sve da pomognemo turističkoj sezoni. Primjerice, iako je to našim građanima vjerojatno daleka tema, upravo ovdje dolazi do izražaja važnost svega što smo radili u ovom mandatu, restrukturirali financijsko poslovanje cestovnog sektora, što je dovelo do toga da Hrvatska ima dobar investicijski rejting, a to nam omogućava da dobijemo sjajne kamate i bez većih problema premostimo sve ove olakšice koje dajemo građanima. Od prvog dana mog mandata u resoru mora, prometa i infrastrukture uvodili smo strukturne reforme u cestovni sektor, jačali nadzor i planiranje unutar sektora, a povećavali smo i kvalitetu poslovanja svake tvrtke unutar njega. Rezultat svega je da je financijska slika drastično bolja, da sve cestarske tvrtke imaju znatno bolju financijsku sliku i da smo itekako otporni na ovu krizu koja je pogodila cijeli svijet.

Donijeli ste odluku o spajanju HAC-a i ARZ-a i ukinuli naplatu prelaska preko Krčkog mosta. Jeste li donošenje tih odluka tempirali pred izbore s obzirom na to da je riječ o vašoj izbornoj jedinici?

Kad već spominjete izbore, ja bih rekao da je ovo dobar primjer ispunjenog obećanja. Obje stvari nismo mogli riješiti preko noći i donijeti jednostranu odluku, već smo morali iscrpno i dugotrajno pregovarati s međunarodnim kreditorima da bi prije mjesec dana kao Vlada donijeli odluku o spajanju Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb. Što se tiče ukidanja mostarine na Krčkom mostu, i za to je trebalo napraviti odgovarajuću pripremu, restrukturirati poslovanje, stabilizirati ga i sve to raditi u dogovoru s našim kreditorima. Svi mi prebrzo zaboravljamo kakvu smo situaciju imali prije nešto više od pet godina. SDP-ova Vlada htjela je praktički predati naše autoceste u strane ruke, monetizirati ih i praktički prodati Krčki most. To je najbolji prikaz kontrasta između naše Vlade i one prethodne. Mi smo ukinuli mostarinu, a da je prošla ideja o monetizaciji, mostarina bi vjerojatno bila i povećana. Ovo je najbolji prikaz koliko ova Vlada nudi potpuno drukčiju sliku Hrvatske, one koja odgovorno gospodari svojim zlata vrijednim resursima. Autoceste su ostale u našem vlasništvu, sektor se financijski stabilizirao, predstavljamo nove projekte poput novog sustava naplate cestarine, obnavljamo Krčki most, gradimo nove mostove. Srećom pa je u mom resoru sve vidljivo golim okom i lako je usporediti što je bilo prije našeg mandata, a kakva je situacija sada.

Zagreb: Ministar Oleg Butković održao videokonferenciju s ministrima EU | Autor : Emica Elvedji/PIXSELL Foto: Emica Elvedji/PIXSELL 04.05.2020., Zagreb - U Nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butkovic, odrzao je videokonferenciju s ministrima drzava clanica Europske unije. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL/EU2020HR

Iako ste najavljivali da će biti doneseno pismo sektorske politike za željeznicu, to se ipak nije dogodilo do kraja ovog mandata. Zašto?

Podsjetio bih da smo u ovom mandatu proveli sveobuhvatno restrukturiranje cestovnog sektora, optimizirali broj zaposlenih u njemu, riješili probleme loših kredita, sve što je za posljedicu imalo uštedu od više od 50 milijuna eura na kamatama. Najvažnije je da su autoceste ostale u hrvatskom vlasništvu. Kad je željeznica u pitanju, odnosno pismo sektorske politike, i tu smo gotovo došli do kraja, ali budimo objektivni, nije bilo realno da restrukturiranje takva dva golema sektora obavimo u samo jednom mandatu. Ovaj postupak praktički je spreman za provedbu, predvidjeli smo niz stvari koje će polučiti iste učinke i uspjehe kao i u cestovnom sektoru; racionalizaciju troškova, dogovore sa sindikatima i još mnogo toga. I ovdje je pandemija učinila svoje da nas uspori, ali moram nešto ostaviti i za sljedeći mandat.

Što smatrate najvećim svojim uspjehom, a što neuspjehom kao ministra u ovom resoru?

Iskreno, svi koji me poznaju znaju da sam najkritičniji prema sebi, ali na samom kraju ovog mandata moram reći da sam zaista zadovoljan što smo napravili. Vrijednost investicija u prometnu infrastrukturu prelazi 20 milijardi kuna. Kad se sjetim da sam dolaskom u Ministarstvo zatekao samo jedan ugovor o bespovratnim sredstvima, a sada ih imamo više od sto, kako ne bih bio zadovoljan? Autoceste smo spasili od monetizacije, a građane od posljedičnog povećanja cestarina. Uložili smo 1,5 milijardi eura u željeznicu, u mandatu ove Vlade otvoreni su novi terminali zračnih luka u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu. Nakon godina i godina riješili smo pitanje Pelješkog mosta, završili Čiovski most, obnovili na desetke luka i lučica. Sve su te investicije jako bitne i za gospodarstvo pa i u vrijeme pandemije jer ni tad nisu stale, a dalje je išla apsorpcija sredstava EU. Mi smo na čak 95 posto ugovorenih sredstava iz CEF-a, a 125 posto iz OPKK. Ministarstvo koje vodim najveći je pokretač investicija u Hrvatskoj. No uvijek se može bolje i više. Ono što nam preostaje za idući mandat sektorske su politike za željeznicu i, primjerice, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Eto i ovaj smo zakon izradili i on će se vrlo brzo nakon formiranja nove Vlade i parlamentarne većine usvojiti. Hrvatska je infrastrukturno bitno drukčija i naprednija nego 2016. i to je najveće postignuće mog mandata.

Oleg Butković NIJE PREMIJEROVA ODLUKA Butković: GUP nije prošao zbog zagrebačkog HDZ-a

Nositelj ste liste u 8. izbornoj jedinici, HDZ je na prošlim izborima ondje osvojio tri mandata? Koliko mandata očekujete na ovim izborima u toj izbornoj jedinici?

Sve investicije iz mog resora koje smo pokrenuli ravnomjerno smo rasporedili po cijeloj Hrvatskoj, ali velik dio njih ostvaruje se upravo u 8. izbornoj jedinici. Činio sam sve kao ministar i kao čovjek iz tog kraja da bude puno investicija u Rijeci, Istri, na Kvarneru, u Primorju, Gorskom kotaru. Investirali smo u gradnju bolnica u Rijeci i Puli, Istarski ipsilon, projekte u riječkoj luci, ceste D403. Samo u luke u Primorsko-goranskoj županiji ulaže se trenutačno 350 milijuna kuna. Nisam se nikad bavio podjelama u hrvatskom društvu, uvijek sam se koncentrirao na konkretne stvari i budućnost. To je ono s čime mi izlazimo na izbore u 8. izbornoj jedinici. Što se mojih konkurenata iz SDP-a i IDS-a tiče, volio bih da im se postavi pitanje što su oni napravili za Rijeku, Istru, Kvarner, Primorje i Gorski kotar kad su zajedno činili vladajuću većinu u Saboru? Evo, pozivam svih njihovih 14 kandidata s liste Restart koalicije, a iako je kandidat u 7. izbornoj jedinici, neka dođe i gospodin Zlatko Komadina, kratko ministar prometa u Milanovićevoj Vladi, da se sučelimo, ali ne glede apstraktnih tema, nego konkretnih rezultata. Neka odgovore što su oni i njihovi stranački kolege napravili za ovaj kraj dok su bili na vlasti. Možemo razgovarati i o budućnosti, o nizinskoj pruzi, novom mostu na Krku kao i o plavoj magistrali na tom otoku, obilaznici Novog Vinodolskog. Rijeku, primorske otoke, Gorski kotar i Istru vidim kao jedan od najnaprednijih krajeva u Hrvatskoj, ali u koji se godinama nije dovoljno ulagalo. Mi smo puno toga promijenili, siguran sam da su građani to primijetili i vjerujem da će to valorizirati povjerenjem te da ćemo ostvariti dobar rezultat u 8. izbornoj jedinici.

Koliko mandata očekujete da će HDZ osvojiti na ovim izborima?

Vjerujem da će HDZ biti relativni pobjednik izbora, a da će se povjerenje koje nam građani daju materijalizirati osvajanjem više od 60 mandata.

Tko su vam potencijalni koalicijski partneri za formiranje Vlade?

Pričekajmo najprije rezultate izbora pa ćemo onda vidjeti što i kako dalje. Razgovarat ćemo sa svima onima koji su nam programski i svjetonazorski bliski.

Oleg Butković NOVI PROJEKT Butković: Uskoro potpisujemo ugovor čija je vrijednost veća od Pelješkog mosta

Teške riječi padaju i između Domovinskog pokreta i HDZ-a, je li moguće da s njima ipak na kraju koalirate?

Nisam od onih koji će se nabacivati teškim riječima, mislim da za njih nema mjesta u kampanji. Mislim da gospodinu Škori sve ono što izjavljuje neće puno koristiti u kampanji. Činjenica je da je gospodin Škoro i na predsjedničkim izborima činio sve da naša kandidatkinja izgubi i da ljevica dobije predsjednika države. U tome je tada uspio. Sada to čini opet jer radi sve da oslabi HDZ, odnosno da ojača ljevicu. Naši birači moraju znati da je svaki glas za Domovinski pokret glas i za SDP, to slabi desni centar. Vjerujem da ljudi već to polako vide i da ćeizvući pouku iz onog što se dogodilo na predsjedničkim izborima.

Je li onda moguća koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta?

Govoriti o bilo kakvim koalicijama prije izbora zaista je bespredmetno. Pričekajmo rezultate izbora.

Koliko je HDZ-u naštetila afera s Josipom Rimac?

Ova Vlada oduvijek se zalagala za bespoštednu borbu protiv korupcije, a to se najbolje vidi i na ovom primjeru. Činjenica je da ovakve situacije nisu ugodne jer riječ je o članovima stranke, no ne zaboravimo da svatko pojedinačno odgovara za sebe. Cilj svima nama je borba protiv korupcije. To smo radili do sada, a nastavit ćemo i u sljedećem mandatu.

Postoji li mogućnost da nitko ne uspije složiti većinu i da na jesen idemo opet na izbore?

Hrvatskoj treba stabilnost. S obzirom na situaciju u kojoj smo se našli, političku nestabilnost, nemogućnost formiranja Vlade, donošenja zakona, čekanje jeseni za sve važne odluke nikako nije u interesu hrvatskih građana. O tome moraju voditi računa naši birači i građani, da Hrvatskoj treba stabilna Vlada. Da nije bilo stabilne Vlade, ove četiri godine ne bi bilo gospodarskog rasta, Pelješkog mosta, povećanja mirovina i plaća. Ne bi se mogli nositi ni s koronavirusom ni na zdravstvenom ni na ekonomskom polju. Politička stabilnost temelj je za gospodarski oporavak i rast nakon ove krize koja je zahvatila cijeli svijet.

Je li onda pod cijenu stabilnosti moguća i velika koalicija HDZ-a i SDP-a?

Velika koalicija nije realnost i smatram da HDZ ne treba ići u koaliciju sa SDP-om. Mislim da će povjerenje koje nam daju naši građani rezultirati mogućnošću da složimo većinu sa svojim partnerima. Ovakav SDP sigurno nije naš partner.

U programu HDZ-a, među ostalim, navodi se i smanjenje broja ministarstava. Koliko bi ih bilo?

Smanjenje broja ministarstava sigurno će se dogoditi. O tome koliki će taj broj biti, raspravljat ćemo u postizborno vrijeme.

Obećavate i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave. Na koji način biste to proveli i za koliko biste ih smanjili?

Sigurno će doći do smanjenja broja, i to na temelju ekonomske analize svih onih općina koje nisu samoodržive, a kako bi im se pomoglo. Išlo bi se na njihovo udruživanje, a koji je to broj i kako će se provesti, to je pitanje za Ministarstvo uprave i struku koja se time bavi.

Zagreb: Sjednica Vlade održana je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ZBOG PADA PROMETA Butković: 'Smijenio sam upravu HŽ Carga zbog loših rezultata poslovanja'

Ako HDZ opet formira vladu, vidite li se na čelu istog resora ili nekog drugog?

Ne razmišljam o tome. Iza mene su četiri i pol godine vrlo uspješnog mandata, ali to je vrlo težak i odgovoran posao koji vas iscrpljuje i odvaja od obitelji. U ovom trenutku fokusiran sam isključivo na izbornu kampanju, da zadobijemo povjerenje građana i da s tim povjerenjem i rezultatima pomognem stranci da ostvari što bolji rezultat na izborima.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

IZIDOR PELAJIĆ
Poznati hrvatski meteorolog otkrio kakvo nas vrijeme očekuje na dan izbora
LJETNE PREHLADE
I dalje je važno paziti na zdravlje, pogotovo na higijenu nosa
  • nečešrazbojniče:

    A da zatražite pomoć za srušeni Zagreb, zima će vrlo brzo i ljudi se neće moći više kupati na dvorištuima.

  • Bubalamala:

    Kao da se svi razbacuju velikim obećanjima mora da su izbori blizu. Dali ćemo i nakon izbora slušati hvalospjeve ili nam slijedi neugodno iskustvo.

  • Mimosvijet:

    100m ni približno nije dovoljno. Samo za pomorstvo trebalo bi dvostruko.