Posljednjih godina učestalo se govorilo o odljevu medicinskog osoblja, kako liječnika tako i medicinskih sestara, koji su zbog boljih uvjeta rada i veće plaće odlazili u druge, većinom europske zemlje. Međutim, trendovi se mijenjaju pa tako i ovaj i sada se sve više medicinskih sestara nakon rada u inozemstvu odlučuje vratiti u hrvatski zdravstveni sustav. Jedna od njih je i Katarina Kotur, koja se vratila lani u listopadu nakon deset godina rada u Frankfurtu. Ondje je radila kao medicinska sestra u kućnoj intenzivnoj njezi – to su pacijenti s trahealnim kanilama na uređajima za disanje koji leže u svojim domovima. Uz to je imala i “mini job” preko Zeitarbeit agencije, radila dodatno određen broj sati u sedam, osam bolnica i ukupno 49 domova za starije osobe. Prije odlaska iz Hrvatske radila je u KBC-u Sestre milosrdnice, a sada je u KBC-u Zagreb.
– Na povratak sam se odlučila iz obiteljskih razloga i kvalitete života. Da se razumijemo, plaće medicinskih sestara u Hrvatskoj su i dalje premale za obim posla koji obavljaju. Rastu, ali nedovoljno. U Hessenu se točno zna tko što radi i tamo neće primiti više pacijenata ako nema dovoljno sestara. Kod nas radimo sve i ne stajemo. Međutim, sretna sam što sam se vratila! Moje starije dijete krenulo je u školu, mlađe je u vrtiću i preporodili su se, veseli ih što svu djecu razumiju jer gore u vrtiću većina djece uopće ne govori njemački. Ovdje su ljudi pristupačniji, tu mi je i obitelj i želim tu odgajati djecu. Osim toga, jako mi je nedostajao taj odnos s pacijentima, kad uđem u sobu i pitam “Kako ste mi?”, da se s pacijentima našalim, popričam, razveselim ih... E, to mi je falilo, ta prisnost, toplina. Gore su ljudi ili ozbiljni, distancirani ili te uopće ne razumiju. A ti si uvijek “auslender “ – ispričala nam je Katarina Kotur.
Podaci Hrvatske komore medicinskih sestara za 2025. godinu pokazuju da je na rad u inozemstvo otišlo 130 medicinskih sestara i medicinskih tehničara, dok se istodobno njih 221 vratilo. Od početka ove godine u Hrvatsku ih se vratilo stotinjak. Primjerice, s Rebra ih je lani otišlo četiri, a vratilo se dvanaest. – Ovi podaci pokazuju da migracije medicinskih sestara više nisu jednosmjeran proces, kakav je bio u ranijim godinama, kada je broj odlazaka bio znatno veći od broja povrataka. Sada se sve češće bilježi povratak medicinskih sestara koje su dio karijere provele u inozemstvu, a stečeno iskustvo i znanje vraćaju u hrvatski zdravstveni sustav – kaže nam Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS). Lanjska je godina prva u kojoj se više sestara vratilo no što ih je otišlo. U 2020. ih se vratilo 34, u 2023. njih 69, 2024. broj povratnika skočio je na 114, a lani se gotovo udvostručio (221).
Vidljiv je još jedan trend, a to je prelazak iz većih bolnica u manje. Do tih je prelazaka došlo otkad su donedavne županijske bolnice dobile suglasnosti za zapošljavanje na neodređeno, kako nam objašnjavaju pojedine glavne sestre, pa su mnoge medicinske sestre i tehničari prešli u bolnice kao što su sisačka, bjelovarska, vinkovačka...odnosno one na području iz kojeg potječu. Na nedavni natječaj jedne slavonske bolnice za pet medicinskih sestara/tehničara na neodređeno javilo se četrdesetak, a na drugi natječaj za 12 mjesta stiglo je pedesetak prijava.
Velikim dijelom riječ je upravo o povratnicima iz Njemačke čija djeca kreću u školu. Osim toga, i rastući troškovi života na zapadu smanjili su financijski benefit koji su nosile inozemne plaće, a u Hrvatskoj su se te plaće ipak nešto povećale kad se prije dvije godine mijenjala Uredba o koeficijentima. Međutim, ta povećanja nisu bila onih razmjera kako je to slučaj npr. kod liječnika, zbog čega je ostalo trajno nezadovoljstvo u sestrinskim redovima. Plaće im iznose između 1300 i 1700 eura. Primjerice, plaća medicinske sestre prvostupnice na ‘najlakšem’ bolničkom odjelu, uz četiri smjene iznosi oko 1600 eura, dok su primanja ‘srednjih’ sestara manja.
– Plaće i nisu toliko loše u odnosu na ranije, međutim, nije uredba sveto pismo, prostora za napredak ima i radit će se na tome. Bude li dobra turistička sezona i raste li BDP, vjerujem da će se ići u tom smjeru – govori Snježana Krpeta, savjetnica ministrice za djelatnost sestrinstva. Napominje kako sve veći troškovi života nagrizaju primanja i u bogatijim zemljama pa tako medicinske sestre iz Njemačke, Italije i Francuske odlaze raditi u Švicarsku, gdje su plaće bolje.
Hrvatska, ističe Krpeta, ima nešto bolju situaciju utoliko što su sve medicinske škole popunjene, za razliku od mnogih drugih europskih zemalja u kojima to nije slučaj. Većina nakon škole ne ulazi u rad nego nastavlja obrazovanje. U Hrvatskoj trenutačno imamo 2200 visokoobrazovanih sestara i njih ne nedostaje, dok je manjak sestara srednje stručne spreme i prvostupnica. U hrvatskom zdravstvenom sustavu radi 42.900 medicinskih sestara. Nedostaje ih oko 4000, a najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se radije okreću unosnijem turizmu.
S druge strane, Pula, Rijeka i Zadar stipendiraju medicinske sestre pa one nakon školovanja nekoliko godina rade u bolnici. – Osim plaća, moramo raditi i na uvjetima rada. U tom smislu, ono što je od pandemije napravljeno jest da se u bolnici zapošljavaju njegovatelji. To uvelike olakšava rad medicinskim sestrama jer ih rasterećuje bazičnih postupaka kao što su hranjenje ili presvlačenje pacijenata i omogućuje da se posvećuju drugim stvarima, primjerice da popričaju s bolesnicima, što je jedan važan psihološki moment u liječenju – napominje Krpeta, dodavši da svaka bolnica može zaposliti njegovatelje te da ih je u KBC-u Sestre milosrdnice 200.
Otvori KEKS Pay
Aha..granice su zakrcene povratnicima...ili kako onaj rece ..Njemacka privreda posrce poput barke na uzburkanom moru .