Organizirano istraživanje i traženje nafte u Hrvatskoj počelo je još u 19. stoljeću o čemu postoje i pisani tragovi. I u njima se mogu pronaći različita datiranja početka eksploatacije nafte. U jednom se zapisu navodi kako se u Međimurju nafta vadila 1836. godine kada se proizvodilo 20 litara nafte dnevno. Samo 20 godina kasnije u međimurskom mjestu Peklenica grof Juraj Feštetić plaćao je dva muškarca i jednu ženu za radnu snagu koja je iz okna dubokog četiri metra vadila naftu. Bila je to nerafinirana nafta koja se koristila kao mazivo za naprave i alat. Velik broj izvora, međutim, smješta početak naftaštva u Hrvatskoj na samu polovicu 19. stoljeća. Ali, u 13. stoljeću spominje se katran koji se prodavao u Dubrovniku, pa postoji i zapis iz 14. stoljeća u kojem su preporuke za pripravu lijekova iz nafte. Onda se u 15. stoljeću u dubrovačkoj ljekarni, uz ostale lijekove prodavao i olio petrolio. U 16. stoljeću kopala se nafta ‘blizu Hvara, nedaleko od Neretve… i u Panoniji’.
Uskoro bismo mogli ostati bez domaće nafte, što nakon toga?
Stručna javnost smatra da bi Agencija za ugljikovodike dugoročno mogla postati jezgra nove hrvatske energetske kompanije, sposobne ponovno pokrenuti sustavna istraživanja domaćih ležišta
Komentara 17
Nemojte ni slučajno kupovati jeftinu rusku naftu i plin.
zabole me. ak imam za kruh i pastetu dobar sam. sve ostalo je kuksuz. necu se voziti.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Auti na struju, Europa je pre-troma što se tiče priprema za otkantavanje fosilnih goriva, daje prednost Kini koja brže preuzima tržište...