Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 70
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
STRATEGIJA ZASTRAŠIVANJA

Neviđene poruke bivšeg ruskog doušnika: 'Saznaj tko je u Europi... Nemoj me prisiljavati da te potražim'

Moskva
Foto: Reuters/PIXSELL
1/5
30.03.2026.
u 16:14

Stručnjak za ruske tajne službe Andrei Soldatov upozorava da je ovo dio šire strategije Moskve

Ruske tajne službe sustavno regrutiraju i pritišću mlade Ruse kako bi špijunirali oporbene emigrante u Europi, pokazuju tekstualni poruke i snimke razgovora koje je objavio Politico. Jedan od takvih slučajeva otkriva 21-godišnji student računarstva iz Moskve. Zbog njegove sigurnosti Politico ga je nazvao skrivenim imenom - Ivan. Naime, krajem 2024. godine, dok su mnogi Rusi slali novogodišnje čestitke obitelji, on je dobio sasvim drugačiju poruku od svog šefa iz FSB-a. "Sudbina te stalno spašava od kaznenog progona i od vojske. Nadam se da će sve biti u redu. Samo ne zaboravi domovinu. I podijeli više informacija", stajalo je u poruci. Ivan je već 16 mjeseci bio pod pritiskom dvojice agenata FSB-a. Sve je počelo ljeti 2023. kada su ga na moskovskom aerodromu Sheremetyevo uhitili agenti koji su se predstavili kao istražitelji. Optužili su ga za veze s oporbenom skupinom Vesna, koju je ruska vlast proglasila ekstremističkom. Ponudili su mu jednostavan izbor, ili će postati doušnik i izvještavati o svojim poznanicima u oporbi, posebno onima koji su pobjegli u Europu, ili će završiti u zatvoru na 15 godina.

Nakon što je potpisao sporazum o tajnosti, pušten je. Od tada su ga dvojica agenata vodila klasičnom metodom 'dobrog i lošeg policajca'. Jedan mu je nudio podršku, pomagao oko izbjegavanja vojske i uvjeravao ga da je sve pod kontrolom. Drugi je bio grub i prijeteći. "Opisuj, pošalji mi izvještaj", tražio je detalje o prosvjedu u Berlinu u studenom 2024. protiv ruske agresije na Ukrajinu. Drugi put su poručili: "Znamo sve, ali želimo znati još više", prepričava Ivan. 

Tražili su da sazna tko pomaže ruskim emigrantima u Europi, u kojoj zemlji, tko su im učitelji jezika, koji dužnosnici u ministarstvima vanjskih poslova ili specijalizirane organizacije pružaju pomoć. Jedna poruka kako je ispričao je glasila: "Saznaj tko je u Europi i u kojoj zemlji, te tko im pomaže, uključujući specijalizirane organizacije. Ivan je na kraju prevario, davao im je lažne informacije i 2025. pobjegao u Španjolsku gdje je zatražio azil. Nakon toga agenti su mu poslali sumnjičave poruke. 

"Počinješ me iscrpljivati. Nikad se ne javljaš na telefon“, napisao je prvi agent pet mjeseci nakon Ivanovog odlaska. "Nemoj me prisiljavati da te dođem potražiti", dodao je. "Zašto ste otišli u inozemstvo?. "Bolje da me brzo nazovete", napisao je drugi.  

Stručnjak za ruske tajne službe Andrei Soldatov upozorava da je ovo dio šire strategije Moskve. "Moramo se pripremiti da ćemo s ovim živjeti još dugo", kaže Soldatov. "Nama koji se protivimo ratu ionako je teško živjeti. A sada nas u inozemstvu gledaju kao moguće agente FSB-a", kaže oporbeni aktivist Artyom Vazhenkov. "Živimo u atmosferi nepovjerenja. To nepovjerenje među nama samo raste i raste, i to nam onemogućuje rad", dodala je oporbena političarka Anastasia Ševčenko.

Sličan slučaj dogodio se u Poljskoj, gdje je izbjegli aktivist Igor Rogov osuđen jer je godinama špijunirao svoje sunarodnjake, poljske dužnosnike i ljude koji su im pomagali. Stručnjaci upozoravaju da su ruski emigranti ranjivi zbog financijskih problema, nesigurnog statusa i pritiska na obitelji koje su ostale u Rusiji. 

Iako je do Rusa koji žive u egzilu u Europi možda teže doći fizički, malo je vjerojatno da su izvan vidokruga FSB-a, rekao je Kirill Shamiev, politički stručnjak Europskog vijeća za vanjske odnose i koautor izvješća o ruskim emigrantima u Europi. "To ih čini vrijednim metama za ruske obavještajne službe", rekao je Shamiev, piše Politico.

U pokušaju da se bore protiv ruske sabotaže i špijunaže, europske vlade su uvelike nastojale ograničiti zajednice ruskih prognanika koji žive unutar njihovih granica. Neke su ograničile vizne režime, uključujući i za one koji traže humanitarnu zaštitu. Druge, poput Litve, postavile su ograničenja koliko često ruski stanovnici u zemlji mogu putovati u Rusiju.

Sve dok doušnici ostaju neotkriveni, mogu Moskvi pružiti informacije o boravištu, osobnim životima i ranjivostima kritičara Kremlja,  a ako doušnik bude uhvaćen, kao u Rogovljevom slučaju, to potiče nepovjerenje  i unutar aktivističkih krugova i između njih i njihovih zemalja domaćina. Ruske vlasti nastavljaju s kaznenim progonom kritičara u odsutnosti, proglašavajući ih ekstremistima ili teroristima, dok istodobno pokušavaju prodrijeti u njihove mreže diljem Europe.

Ključne riječi

Komentara 7

Avatar Le-Freak
Le-Freak
16:41 30.03.2026.

Eto opet. Nemojte nista objvljivati negativno o Rusima. Znas da se dezurnuci ovdje odmah ljute. Neki od njih ne vole cuti kako su vrbovani a neki se moraju ljutiti i govoriti protiv a u srcu su za. Jer se nee usudjuju reci predpostavljenom kontra inace imaju slobodan let do 13 kata u moskovskoj bolnici gdje je nehoticno klizanje kroz pancerstaklo vec zakazano.

CR
Croissant
17:13 30.03.2026.

Ozna sve dozna

DA
darko122
14:47 30.03.2026.

To jr samo segment, naime večina službenika po bivšim soc zemljama u strahu od demokratskih odmazda pristali su raditi za Ruse i tu leži najveći probljem

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata