Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvati su, uz Čehe i Slovake, najmanje depresivan narod EU

Unatoč ekonomskoj krizi, hrvatski građani depresiju uspijevaju liječiti družeći se s prijateljima, obitelji i odlaskom na kavu
28. ožujka 2017. u 21:12 1 komentara 420 prikaza
08.02.2011. Bogoviceva, Cvjetni trg, Zagreb - Ispijanje kave po suncanom vremenu na zagrebackoj spici. Photo: Boris Scitar/PIXSELL
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Kad smo već na začelju EU po standardu, stopi nezaposlenosti i još koječemu, možemo se barem pohvaliti da smo među prve tri zemlje u EU s najmanjim udjelom stanovništva s depresivnim simptomima! Unatoč dugogodišnjoj krizi, hrvatski građani depresivne simptome “liječe” družeći se s prijateljima, obitelji i na kavama kojima se otuđeni zapadnjaci i sjevernjaci čude kad dođu kod nas.

I Šveđani najdepresivniji

Prema podacima Eurostata, najmanji udio stanovništva s depresivnim simptomima imaju Češka (3,2%), Slovačka (3,5% ) te Hrvatska (3,9%), zatim Litva, Italija, Grčka... Dok u prosjeku u EU 6,8% punoljetnog stanovništva ima depresivne simptome, najgore u EU s udjelom stanovništva s depresivnim simptomima stoje Mađarska (10,5%), Portugal (10,4%) zatim bogate zemlje, Švedska (9%) te Luksemburg, Njemačka, Britanija, sve s više od 8% stanovništva s depresivnim simptomima. Neuropsihijatar u mirovini, prof. dr. Slavko Sakoman ističe da je najdugovječnije svjetsko istraživanje sreće s Harvarda potvrdilo da najveći doprinos sreći ljudi daju dobri međuljudski odnosi s obitelji, prijateljima, kolegama na poslu.

– Stil života u mediteranskim zemljama takav je da su održani dobri međuljudski odnosi i komunikacija obojena emocijama. Ljudima u nas nije smisao života živjeti da bi radili nego raditi da bi živjeli i to je velika razlika između nas i visoko razvijenih zemalja gdje je sve podređeno poslu i materijalnom prestižu. Hrvati vole pričati na kavicama i družiti se. Naši ljudima pričaju i o krizi i o ratu kroz koji smo prošli, jer vole pričati i o nepravdi, političarima i korupciji i razgovor im, čak i kad su teme morbidne, čini ugodu. Dobra komunikacija doprinosi radosti, osjećaju sreće i zadovoljstvu više nego puni novčanici Švicaraca – kaže Sakoman. No napominje kako je moguće da u nas ima više nesretnih nego što pokazuju podaci, a na to posebno upućuje broj od gotovo 228 tisuća nezaposlenih. Znanstvenica, prof. dr. Ljiljana Kaliterna-Lipovčan s Instituta Ivo Pilar, koja se bavi psihologijom rada i sreće, govori da naši građani i kad se osjećaju loše, a što je pokazalo i nedavno CRO- WELL istraživanje, koriste aktivne strategije u regulaciji negativnih raspoloženja, pa iziđu i druže se.

– Imamo široku socijalnu podršku, dobre međuljudske odnose, pa i kad vam je teško, razgovarate s bliskim osobama i odmah vam je lakše, a sjevernjaci jure doktoru zbog depresivnih simptoma po tablete. Mi razgovaramo o problemima s najboljom prijateljicom i završimo razgovor smijući se – ističe Kaliterna-Lipovčan.

Zašto su Mađari najnesretniji? Oni su, kaže Sakoman, bili povijesno moćan imperij koji je platio visoku cijenu ruske dominacije. Najveća stopa suicida u Europi je bila i ostala u Mađarskoj i zato, dodaje, mađarska poslovica i kaže da “čovjek živi dokle hoće, budala dokle mora”. Visoku stopu suicida ima i Švedska i skandinavske zemlje, kaže Kaliterna–Lipovčan.

Pozitivni utjecaj religije

maturanti zabava PSIHIČKO STANJE NACIJE Apatija je hrvatska dijagnoza, a izlaz – bijeg u inozemstvo 23.02.2017., Zagreb - Kvizoman Kresimir Stimac, novinar Srdjan Hrebar i sahist Alojzije Jankovic. Photo: Igor Kralj/PIXSELL Oni su pametna Hrvatska 'Ostajemo u Hrvatskoj jer smo još uvjereni da znanje donosi i – novac'

Ne čudi je visok udio stanovništva s depresivnim simptomima u Njemačkoj, Luksemburgu, Britaniji jer su to individualistička društva u kojima ljudi, kaže, nemaju socijalnu podršku koja dosta utječe na osjećaje.

– Bio sam u svim tim zemljama koje imaju visoku tehnologiju, ali urušene sustave tradicionalnih, osobito obiteljskih vrijednosti. Novčanici su im puni, ali loši su klimatski uvjeti, kao i međusobni odnosi. Otuđenost je velika. Čak pedeset posto Norvežana pedeset godina živi samo. Kad se u istraživanjima sreće državi doda kriterij standarda, BDP-a, razvijene zemlje poput Norveške brzo skoče, ali kad se odbiju blagodati suvremene civilizacije, Norveška stoji znatno lošije od nas – kaže Sakoman. Drži da na Hrvate pozitivno utječe i to što su religiozni pa imaju oslonac i u duhovnoj dimenziji zbog koje se dobar dio ljudi lakše prilagođava stvarnosti jer im daje sigurnost i nadu da će sutra biti bolje jer će Bog urediti stvar... No, što se dogodilo s Portugalom? Kaliterna-Lipovčan kaže da je u zadnje vrijeme pao na ljestvicama sreće. Sakoman dodaje da kriza može biti objašnjenje za tu zemlju i da su Portugalci ozbiljno shvatili obveze prema EU, podčinjavali se pravilima i pitanje je jesu li se razočarali u progres i blagodati EU.

>> Ne trebaju vam lijekovi: 6 stvari koje orgazam uistinu može izliječiti

>> Evo kako se izvući kad se osjećate 'u banani'

'Mali' nametnik
Ulazeći u automobil primijetila je nešto neobično u vratima: Kada je shvatila o čemu se radi, preuzeo ju je strah
Digitalizacija
Modernizacija potrošačkog iskustva
Papir je prošlost, stiže era aplikacija