Hrvatska, u kojoj je lani izdano oko 206 tisuća dozvola za boravak i rad stranim radnicima, trebala bi dobiti migracijsku politiku, a do kraja godine i Zakon o demografiji. Na Nacionalnom planu migracijske politike radi Ministarstvo demografije i useljeništva nakon što se barem tri godine prijedlog (i)migracijske politike izrađivao u MUP-u, u kojem joj nije bilo mjesto. Hoće li se Hrvatska u sklopu migracijske politike opredijeliti kao i Njemačka za selektivnu imigracijsku politiku iz koje će biti jasno koga useljavamo, uz koje kriterije, za koje djelatnosti, u koja područja?
"Provedbenim programom Ministarstva demografije i useljeništva za razdoblje do 2028. predviđeno je donošenje Nacionalnog plana migracijske politike u okviru mjere Unaprjeđenje strateškog okvira za migracijsku politiku, u skladu sa Strategijom demografske revitalizacije RH do 2033. Donošenje Nacionalnog plana očekuje se u prvom kvartalu 2026.", poručuju iz Ministarstva. Nacionalni plan u ranoj je fazi izrade, pa ne mogu konkretnije govoriti o smjeru migracijske politike i mjerama, no naglašavaju: "Ciljevi Nacionalnog plana migracijske politike bit će usmjereni na uravnoteženu mobilnost stanovništva i poboljšanje demografske situacije. Predviđaju se mjere kojima će se stvoriti povoljniji uvjeti za povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, ali i mjere za privlačenje radnih resursa, integraciju doseljenika i smanjenje regionalnih nejednakosti."
Usporedbe radi, Njemačka sada ima selektivnu imigracijsku politiku. Kvalificirane osobe izvan EU mogu doći preko tzv. karte šansi na godinu dana ako imaju novca na računu u Njemačkoj za život dok traže posao. Ako nađu posao, mogu ostati duže ako im je bruto plaća najmanje 40,7 tisuća eura godišnje. "Kartu šansi" mogu dobiti stranci izvan EU s akademskom diplomom, priznatom u Njemačkoj ili svjedodžbom srednje škole ekvivalentne diplomi njemačke srednje škole. Ostali kvalificirani radnici s diplomom i radnim iskustvom mogu doći i prije postupka priznavanja diploma preko "karte šansi" ako se mogu financirati dok traže posao. Za "kartu šansi" boduje se diploma ili srednjoškolska svjedodžba, poznavanje njemačkog jezika ili engleskog, radno iskustvo, deficitarnost zanimanja, povezanost s Njemačkom, dob, kao i potencijal partnera i supružnika...
Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc, savjetnik ministra Ivana Šipića ističe: – Nijemci su donijeli imigracijsku politiku kad su vidjeli u kakvu je situaciju stihijska migracija dovela njihovo društvo. Stihijska migracija bez kriterija, bez selektivnosti osobito ugrožava male populacije kao što je hrvatska. Treba postaviti kriterije, napraviti procjenu koja nam radna snaga treba i sukladno tome raditi na obrazovnom sustavu i usmjeravati ga prema potrebama tržišta rada, a ne da se obrazovni sustav u kritičnoj situaciji s radnom snagom ne dira. Treba uvesti i cijeli niz poticaja vezanih za obrazovni sustav gdje će se usmjeravati potrebna školovana radna snaga za pojedine djelatnosti.
U situaciji u kakvoj jesmo selektivnost migracijske politike treba biti primarno usmjerena prema hrvatskoj iseljeničkoj populaciji te slijediti primjer Irske i privlačiti naše iseljenike kao studente i radnike. Migracijska politika mora biti poticajna, ali i posljedica investiranja iseljeništva u RH. Isti poticajni model treba primijeniti kod domaćih investitora ako će investirati u demografski ispražnjena područja – kaže Šterc i dodaje da strani radnici nisu utjecali na reprodukciju stanovništva u RH, niti usmjeravamo doseljenike prema poljoprivredi. Do kraja godine planira se donošenje Zakona o demografskoj obnovi, koji bi trebao biti lex specialis, iznad ostalih zakona tako da drugi resori koji provode demografske mjere ne moraju mijenjati zakone.
– Zakon o demografskoj obnovi obuhvatit će poticanje ostanka mladih u RH, poticanje selektivne imigracije, klasičnu populacijsku politiku i usmjeravanje mladih i obrazovanih uz poticajne mjere u demografski ispražnjena područja – ističe Šterc. Moramo voditi računa, dodaje, da je prosječna starost stanovništva zabrinjavajuća, da je još prisutno iseljavanje, a geopolitičke okolnosti su složene. Drži da sada postoji politička volja za rješavanjem demografskih problema.
Demograf i akademik prof. dr. sc. Anđelko Akrap ističe kako se migracijska politika treba pod hitno donijeti i s obzirom na nacionalne političke ciljeve treba biti dugoročna i uklopljena u ukupni gospodarski razvoj. – Nama je trebalo da nam se iseli stotine tisuća ljudi da bi se počelo govoriti o migracijskoj politici i demografskim problemima, a znalo se od početka iseljavanja da ćemo se suočiti s nestašicom radne snage. Još nije sazrela svijest da je to krucijalni problem zemlje, da se smanjuje udio Hrvata u matičnoj državi. Prioritet treba biti useljavanje naših iseljenih ljudi, useljavanje obitelji jer se drastično smanjuje broj upisane djece u osnovne škole, što je povezano s nizom struktura u Hrvatskoj.
Ne može se samo gledati koliko nam treba radnika. Useljenička politika za povratnike treba biti privlačna sa svim mogućim povlasticama jer će troškovi njihove integracije manje koštati nego ljudi iz drugih kulturno-civilizacijskih krugova. Sada imamo uvoz radne snage na kratki rok, a potrebe za radnicima kreiraju se barem na srednji rok. Poslodavci su od početka praktički radili što ih je volja i doveli do ovakve situacije, a sada troškove uvoza i nestašice radnika snosi čitavo društvo – kaže Akrap. Moramo, dodaje, biti svjesni da je politika razvijenih država EU pokupiti ljude iz manje razvijenih europskih zemalja i da kvalitetnija radna snaga ide njima, a manje kvalitetna nama i manje razvijenim državama, a kada dio tih ljudi stekne iskustvo, ode dalje. Produktivnost nekvalificiranih ili polukvalificiranih radnika je manja, a veći su, kaže, troškovi integracije.
>>> VIDEO Strani radnici rade u restoranu Basta
Otvori KEKS Pay
Vratite nase ljude a ovi arapi neka idu drugdje. Stvar je stanovanja. S nasim placama se da zivjeti u lijepoj nasoj ako imas krov nad glavom.