Kada upišete riječ "Hrvatska" na arapskom jeziku, pojavi se na tisuće oglasa za privremeni rad u našoj zemlji. Do prije nekoliko godina, kada bi netko upisao "Hrvatska", najviše su se pojavljivale vijesti i informacije o nogometašima i turističkim atrakcijama. Oglasi za posao su različiti, od bombastičnih do nevjerojatnih. Neki ih čak označe kao "breaking news".
Breaking news: Hrvatska otvara vrata za migrante!. "Dođite raditi u Hrvatsku – bez komplikacija i dodatnih troškova!" Migracija u Hrvatsku je besplatna, uključujući radnu dozvolu i boravak za vas i vašu obitelj! Ne treba vam jamstveno pismo ni bankovni račun! Radne dozvole i vize rješavamo unutar 15 dana! Hrvatska nudi najbolje uvjete za strane radnike! Prijavite se odmah i osigurajte svoju budućnost! Dobijte Schengen vizu i pristupite svim zemljama EU! Samo 60 eura za jednogodišnji boravak bez ugovora o radu!" "Za vas smo tu 24/7 – pomažemo vam pronaći posao, smještaj i započeti novi život u srcu Europe!" Ovo su samo neki od oglasa koji se u posljednje vrijeme masovno pojavljuju na arapskim portalima i društvenim mrežama.
Fotografije bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i aktualnog predsjednika Zorana Milanovića često se koriste kao vizualni mamac kako bi se ponuda učinila što privlačnijom. U nekim slučajevima čak se navodi da je dolazak u Hrvatsku "privilegij" koji treba iskoristiti što prije. U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je svjedočila masovnom dolasku radnika s Bliskog istoka i Azije na privremeni rad. Među najbrojnijim stranim radnicima oni su iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša, Uzbekistana i Egipta. Na prvi pogled, oglasi sugeriraju kako je Hrvatska zemlja koja objeručke prihvaća stranu radnu snagu i nudi izvanredne uvjete za rad i život. Međutim, realnost je često drukčija.
Prema izvješću pučke pravobraniteljice za 2023., brojni radnici iz Azije i Bliskog istoka susreću se s ozbiljnim problemima: neki od njih prijavljuju kako su ih regrutacijske agencije dovele u Hrvatsku pod lažnim obećanjima te ih nakon dolaska ostavile u teškoj situaciji, bez posla i smještaja. Hrvatska je 2021. godine ukinula kvotni sustav za strane radnike, čime je olakšala proces zapošljavanja. No i dalje postoji test tržišta rada koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, osim u slučajevima deficitarnih zanimanja. To znači da nije istina da "bilo tko može doći i odmah dobiti posao bez ikakvih uvjeta", kako tvrde neki oglasi.
Iako Hrvatska zaista traži strane radnike u velikim brojevima, mnogi oglasi koji kruže arapskim portalima i društvenim mrežama nisu u potpunosti točni. Potencijalni radnici moraju biti oprezni i dobro istražiti uvjete prije nego što se odluče na migraciju. Hrvatska jest prilika za mnoge, ali nije obećana zemlja u kojoj se sve rješava jednostavno i bez ikakvih prepreka. Osim oglasa, mnogi vodeći portali i novine te YouTube objavljuju potražnju stranih radnika u Hrvatskoj. Jedan od vodećih portala Al-Fajr ističe kako cijela balkanska regija pati od manjka radne snage te da su traženi građevinski radnici, električari, vodoinstalateri, ugostitelji, automehaničari, ali i stručnjaci za IT, stolarstvo, kuharstvo, pekarstvo i energetiku. Opisani su uvjeti zapošljavanja, vrste radnih viza i postupci podnošenja zahtjeva. Radna kultura u Hrvatskoj prikazuje se kao pozitivna, s naglaskom na ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Drugi portal, Al-Youm, prikazuje Hrvatsku kao destinaciju s rastućim gospodarstvom, prekrasnom obalom i bogatom kulturnom baštinom. Naglašava se problem iseljavanja mladih, što je povećalo potražnju za radnicima u građevini, turizmu, autoindustriji, tehnologiji i zanatima. Građani izvan EU moraju prvo osigurati posao, a potom podnijeti zahtjev za radnu i boravišnu dozvolu, pri čemu poslodavac ima ključnu ulogu. Na portalu Daqaea.net navodi se da postoji velika potražnja za IT stručnjacima, medicinskim sestrama zbog starenja populacije te turističkim djelatnicima. Građevinski sektor traži inženjere, arhitekte, menadžere, električare i vodoinstalatere, dok postoji i potreba za nastavnicima, posebno za znanost, matematiku, IT i jezike. Također su traženi mehaničari, električari, zavarivači, vozači kamiona i stručnjaci za prodaju i digitalni marketing.
Plaće u Hrvatskoj kontinuirano rastu, ali sporim tempom pa su i dalje niže nego u nekim zapadnoeuropskim zemljama. Hrvatska se opisuje kao zemlja s prekrasnom obalom, povoljnom klimom i sigurnošću, no ističu se i izazovi poput ekoloških problema i sezonskih oscilacija u zapošljavanju. Portal Sahifaonline24.com naglašava da se radom u Hrvatskoj mogu osigurati osnovne životne potrebe, ali za viši standard potreban je dodatan trud. Također se upozorava na razlike u životnim troškovima, pri čemu su veliki gradovi poput Zagreba i Splita znatno skuplji od manjih mjesta. Stanovanje, prijevoz i hrana ističu se kao najveći izdaci za radnike.
Posebno zanimljivo je da Chaghalni.com piše o radnim uvjetima u Hrvatskoj, naglašavajući da je standardno radno vrijeme 40 sati tjedno, ali da poslodavci ponekad traže prekovremeni rad. Također tvrde kako su poslodavci u Hrvatskoj uglavnom korektni, ali da radnici trebaju biti svjesni svojih prava i ugovornih obveza. Osim toga, arapski portali prenose iskustva onih koji su već radili u Hrvatskoj. Na forumima i društvenim mrežama često se dijele priče o uspješnoj integraciji, ali i izazovima, poput učenja jezika i prilagodbe na klimu i način života. Jedan bivši radnik iz Egipta opisuje Hrvatsku kao "prijateljsku i sigurnu zemlju, ali s nešto sporijom administracijom u odnosu na zapadnoeuropske zemlje".
Arapski portali također analiziraju mogućnosti napredovanja u Hrvatskoj. Iako početne plaće nisu visoke, mnogi radnici uspijevaju napredovati i ostvariti dugoročnu karijeru, osobito u turizmu i građevini. Portal Al-Nahar piše kako su hrvatski poslodavci sve otvoreniji prema stranim radnicima, ali da je učenje barem osnovnih riječi hrvatskog jezika velika prednost pri zapošljavanju. Hrvatska, kao članica EU, suočava se s demografskim promjenama, starenjem populacije i iseljavanjem mladih, što je dovelo do manjka radne snage i pojačanog interesa za radnike izvan Europe, posebno s Bliskog Istoka i iz Azije. Dok se prilike otvaraju, arapski portali savjetuju zainteresirane radnike da pomno istraže sve aspekte rada i života u Hrvatskoj prije donošenja odluke o dolasku.
>>> VIDEO Strani radnici rade u restoranu Basta
Otvori KEKS Pay
Oni su jedini narod koji nam ne treba ! Teski NE RADNICI i problematicni , ... vidljivo u Belgiji, Francuskoj, Njemackoj ..... da ne budem grublji .....