Hrvatska je smještena na strateškoj poziciji i ima modernu lučku infrastrukturu, što je čini pouzdanim energetskim partnerom u lancu nabave i distribucije energenata, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u petak u Houstonu, ističući da je proširenje LNG terminala važan korak prema energetskoj neovisnosti zemlje. Hrvatska ima ulogu „vrata Sredozemlja za naftu i ukapljeni prirodni plin (LNG) prema srednjoj Europi“, istaknuo je ministar, podsjetivši na njen „strateški položaj Hrvatske na raskrižju Mediterana i srednje Europe“, napisao je ministar na X-u.
Ministar ističe da Hrvatska time radi na svojem ključnom cilju, a to je energetska neovisnost od ruskih izvora energenata, ali „to znači da možemo isporučivati, možemo osigurati opskrbu za naše susjede, zapadni Balkan, Mađarsku, Slovačku Republiku, cijelu regiju“.
Hrvatski ministar je ranije na X-u odbacio prozivke mađarskog kolege Petera Szijjarta da Hrvatska profitira od rata u Ukrajini. "Odlučno odbacujemo neutemeljene optužbe mađarskog ministra vanjskih poslova Szijjarta koji Hrvatsku naziva „ratnim profiterom“. U stvarnosti, Mađarska profitira od jeftinog ruskog plina. Kako se globalna i regionalna energetska dinamika nastavlja razvijati, Hrvatska se ističe kao prirodno i strateško energetsko središte za Srednju Europu – pružajući siguran, raznolik i učinkovit pristup rutama opskrbe energijom", objavio je Grlić Radman.
Tijekom izlaganja u Europsko-američkoj gospodarskoj komori u Houstonu u američkoj saveznoj državi Teksasu, Grlić Radman je pozvao na veću gospodarsku suradnju s Hrvatskom i pozvao na olakšavanje stabilnosti u transatlantskoj suradnji. Terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) počeo je s radom 1. siječnja 2021., a ministar je istaknuo da je prvi tanker koji je uplovio iz SAD-a bio upravo iz Teksasa.
U Omišlju na otoku Krku nalazi se terminal LNG koji se proširuje kako bi mogao primiti 6,1 milijardi kubičnih metara godišnje. Na istom se otoku nalazi i krak jadranskog naftovoda JANAF, ističe ministar, podsjetivši i na stratešku blizinu riječkoj luci, što sve čini Hrvatsku „pouzdanim partnerom za sigurnu opskrbu energijom i trgovinske tokove.“
Hrvatskoj je „prioritet energetska sigurnost“, što se vidi i iz drugih projekata u koje je Hrvatska aktivno uključena, kaže hrvatski šef diplomacije, misleći na male modularne reaktore koje država razvija, ali i aktivnim sudjelovanjem u europskom projektu IFMIF-DONES vrijednom više od 700 milijuna eura radi koji razvija istraživačku infrastrukturu za materijale koji će se upotrebljavati u budućim fuzijskim elektranama.
Hrvatska je usklađena s europskim ciljevima dekarbonizacije i klimatske neutralnosti do 2050. te ulaže u razvoj upotrebe vodika, rekao je ministar okupljenima u komori, a u prilog hrvatskoj posvećenosti energetici podsjetio je da Hrvatska zajedno sa Slovenijom vodi nuklearnu elektranu Krško.
Otvori KEKS Pay
