Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Gospodarstvo raste, migranti i iseljavanje najveći izazov

Jandroković: Nikad prije nije bilo veće potrebe za EU. Hrvatska u takvim okolnostima mora tražiti vlastito mjesto
27. lipnja 2018. u 16:09 4 komentara 453 prikaza
Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Boris Scitar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Prije pet godina, točnije 1. srpnja 2013., Hrvatska je postala punopravnom članicom EU. Koliko je naše društvo u cjelini, a napose gospodarstvo profitiralo od tog članstva, jučer su u zagrebačkom Westinu raspravljali političari, gospodarstvenici i drugi stručnjaci na konferenciji Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo”, koja se ovoga puta bavila efektima članstva Hrvatske u EU.

Darko Horvat 'PET GODINA U EU' Horvat: U sljedećih nekoliko godina moramo iskoračiti prema rastu od pet posto

Opća je ocjena da je Europska unija danas pred velikim izazovima zbog prijeteće migrantske krize i neslaganja oko zajedničkog odgovora na tu krizu. Riječ je o izazovima s kojima se sama Unija teško nosi i koji su, kako je to primijetio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, poljuljale same temeljne vrijednosti EU. No, članstvo u EU Hrvatskoj i u tom pogledu donosi značajno bolje šanse da u nesigurnim vremenima zaštiti vlastite građane. Kao jedan od prioriteta budućeg predsjedanja EU na konferenciji se zbog toga isticala i zaštita unutarnje sigurnosti i vanjskih granica EU.

Kada je riječ o gospodarskim učincima članstva Hrvatske u EU, vidljivo je da su se makroekonomski pokazatelji nakon ulaska u punopravno članstvo značajno popravili. Iako je Hrvatska nakon samog ulaska u EU u dobrom dijelu ostavljala dojam da je nepripremljena i da nema jasnu poslijepristupnu strategiju, recesijski pokazatelji iz 2013. u međuvremenu su se preokrenuli. Hrvatska danas bilježi gospodarski rast, izišli smo iz procedure prekomjernog proračunskog deficita, smanjen je udio javnog duga u BDP-u, zaduživanje je povoljnije, a izvoz intenzivniji. Ipak, u gospodarstvu su nužni krupniji koraci i brža prilagodba novim tržišnim zahtjevima.

Chrispin Mwakideu Vape li za standardom? Evo što novinar iz Kenije kaže o Plenkovićevoj izjavi o Afrikancima

Uz brojne pozitivne pomake, upozoreno je i na one negativne, poput iseljavanja, no ni ono ne mora biti nužno negativno ako bi se ljudi koji su se iselili u Hrvatsku vratili obogaćeni novim iskustvima, a za to je, opet, nužno raditi na reformama, boljem povlačenju novca iz fondova EU i ukupnom poboljšanju gospodarskih pokazatelja koji će jamčiti i veći životni standard, ocijenjeno je na konferenciji. Ili, kako je poručila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović – moramo ostati ujedinjeni, realni, ali i ambiciozni.

Hrvatska kakvu trebamo
1 / 36
Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU Hrvatska kakvu trebamo 'Tržište rada bit će nešto najdinamičnije što će se događati u idućih pet do deset godina' Migranti iz Libije Trodnevno čekanje Danski teretni brod sa 108 migranata može pristati na Siciliju
Cromaris
Uzgoj ribe
Riba hrani generacije, a prosječno je pojedemo dvostruko manje od europskog prosjeka

A1 izdvaja za Vas

  • stefj:

    Migranti i iseljavanje? Po meni su veći izazov loši potezi vlade, poput nacionalizacije 2. mirovinskog stupa i potpune nacionalizacije zdravstva, te vraćanje ka dogovornoj ekonomiji i jačanje paradržave (parafiskalnih nameta)... Iseljavanje je samo posljedica te politike. Tko će ovdje raditi? ... prikaži još! Em imamo najveća davanja na plaću, em će mladi ostati bez mirovinske štednje. Ma tko je lud ostati ovdje...

  • Stegosaur:

    Niti se razmišlja o "novim načinima privređivanje" jer "robotizacija je davno pokucala na vrata", što ne mora značiti, kao što i ne znači smanjenje potreba za radnicima, već skraćeno radno vrijeme s većim plaćama!? Na žalost, ovakav način razmišljanja nemaju ... prikaži još! oni koji bi to trebali imati, koji bi nam trebali nekako dovući strane investitore i tako dalje? Nismo u stanju napisati "novi kurikulum godinama"? Još ne možemo odrediti ni najbližu povijest kakva je bila a kamo li proizvoditi automobile, hranu i da ne nabrajam? O čemu to priča naša Predsjednica? Rasta nema! To je samo umjetno napumpavanje stanja, a tek koliko je sposobnih mladih ljudi otišlo od kada je došla na čelo Države! No, nije ona kriva za sve? U RH nitko nema sluha od političke elite za napretkom! Zadovoljni su svojim pre velikim plaćama i samo da ih nitko ne proziva! Plovit ćemo još neko vrijeme tako, no koliko dugo, to ne zna baš nitko! Dovoljan je dokaz ovakvog napretka "kada penzionerima dozvoljavaju rad"? Zar ljudi, od kojih su mnogi radili i više od 40 godina treba još rada? Treba im njega i briga za stare i starije građane, a rad im manje od svega treba u poznim godinama?

  • Stegosaur:

    Hrvatsku sam zamišljao kao drugu Švicarsku, no umjesto Švicarske, dobili smo Švicarske penzije, za koje su i price u Jugi staroj kolale priče kao "najlošiji izračun penzija u EU"! Rast nečega više mi liči na laž, jer nama treba rast ... prikaži još! "proizvodnje" ma kakova ona bila!? Očito je da je vrijeme starog Svijeta i takvog načina proizvodnje davno nestao! Sada su nam potrebne sasvim druge vještine proizvodnje, samim tim i drugačije škole!? Eto, Finska ima najbolje pokazatelje školovanja mladih u Svijetu! Išao ih je netko posjetiti, vidjeti kako su popravili školstvo? Ne, nitko tamo nije išao, otkriti Finsku "tajnu" tako (800%) uvećanog znanja i uspjeha učenika?! Jedan mali osvrt s moje strane, kako pametni uče na tuđim greškama a ne na svojim greškama! Tko sada nama može "garantirati" da tih 30% pokusnih učenika neće "doslovno promašiti cijeli svoj nauk)!? Sjetite se Šuvara? Mislim na kraju, da Hrvatska, kao jedna slobodna, Zapadnjački ustrojena zemlja, ima neograničeni broj mogućnosti, no političari to moraju "stvarno htjeti" i prestati se boriti za fotelje nego za Hrvatske građane koji su ih i postavili da rade to što rade? Da sam ministar gospodarstva, otrčao bih pješice do Sv. Nedjelje i zamoliti čudotvorca "mislim" Rimca, te ga zamoliti da učinimo jedan "Narodni automobil na struju" te uposliti bar 3000 ljudi i tko zna koliko sve onih koji izrađuju razne dijelove , plastika, lim ili bilo što od kvake takvog auta na dalje, pa da za 6-10 tisuća €, Hrvati učine napokon svoj auto!