Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac gost je konferencije u organizaciji Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo koja se već osmu godinu zaredom bavi ključnim pitanjima razvoja domaćeg gospodarstva. Konferencija se održava u Koprivnici, poslovnom sjedištu Podravke koja je suorganizator konferencije. Ministar Primorac govorio je o transformaciji hrvatskog gospodarstva.
Ministar Primorac dao je detaljan presjek puta koji je Hrvatska prošla u posljednjem desetljeću, ali i iznio ambicioznu viziju budućnosti. U svom je izlaganju naglasio kako je zemlja od gospodarstva s "prekomjernim makroekonomskim neravnotežama" i neinvesticijskim rejtingom postala primjer stabilnosti, no upozorio je kako "nema vremena za samozadovoljstvo" jer pravi posao tek počinje.
"Prije manje od deset godina bili smo suočeni s visokom nezaposlenošću, posebno mladih, i masovnim odlaskom obrazovanih ljudi koji su napuštali Hrvatsku u potrazi za boljim životom. Danas smo se uspješno transformirali u gospodarstvo koje bilježi visoke stope rasta, uživa nikad veći kreditni rejting i ispunjava stroge kriterije iz Maastrichta", poručio je Primorac, istaknuvši kako su hrvatske javne financije postale uzor čak i nekim zapadnim demokracijama.
Ministar se osvrnuo na izrazito izazovne geopolitičke okolnosti, naglasivši kako globalna nesigurnost i potreba za skraćivanjem dobavnih lanaca otvaraju povijesnu priliku za Hrvatsku. Dok se naši najveći vanjskotrgovinski partneri poput Njemačke i Italije suočavaju s ozbiljnim izazovima, stabilnost Hrvatske postaje magnet ne samo za strane radnike, kojih sve više dolazi i s Dalekog istoka, već i za povratak vlastitih iseljenika.
"U ovim okolnostima postoji značajan poticaj Hrvatima koji su otišli da se vrate u državu koja ima stabilnije gospodarstvo i perspektivu razvoja", kazao je Primorac. U tom kontekstu Vlada je odlučila jačati nacionalnu sigurnost na svim razinama. Nabrojio je ulaganja u modernizaciju vojske, od borbenih aviona Rafale i oklopnih vozila Bradley do sustava HIMARS, ali je poseban naglasak stavio na energetsku neovisnost. Proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku i uloga Jadranskog naftovoda pozicionirali su Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište sposobno opskrbljivati i susjedne zemlje poput Mađarske i Slovačke, smanjujući njihovu ovisnost o ruskim energentima. Istodobno, ogromna ulaganja u prometnu infrastrukturu, od Pelješkog mosta do koridora 5C, ključna su za povećanje produktivnosti, iako je priznao da željeznice ostaju velik izazov. "Na nekim dionicama vlakovi voze brzinom od 20-ak kilometara na sat, što je u današnjim okolnostima doista neprihvatljivo", rekao je, najavljujući "renesansu Hrvatskih željeznica".
Iako je Hrvatska dosegla 80 posto prosječne razvijenosti Europske unije, Primorac je upozorio da je taj put bio "branje niskog voća". Daljnji napredak prema potpunoj konvergenciji zahtijevat će teže i dublje reforme, a za to je izdvojio tri ključna prioriteta.
Prvi je donošenje moderne i osuvremenjene industrijske strategije. "Sasvim je jasno da kad imate puno prioriteta, zapravo nemate prioriteta. Moramo jasno definirati koje su to naše komparativne prednosti i koju industriju točno želimo razvijati", poručio je, najavivši da bi ministar gospodarstva Ante Šušnjara novu strategiju trebao predstaviti početkom iduće godine.
Drugi ključni potez je osnivanje koordinacijskog tijela za poticanje izvoza i privlačenje izravnih stranih ulaganja. Takvo tijelo, smatra Primorac, trebalo bi biti pozicionirano direktno pod uredom predsjednika Vlade kako bi imalo snagu koordinirati sve resore. U tom je kontekstu uputio i jasan apel hrvatskoj diplomatskoj mreži. "Moj je apel bio da svakom našem diplomatskom predstavništvu cilj bude privući dvije investicije u četiri godine. Ništa više. U prvi plan treba istaknuti gospodarsku diplomaciju", rekao je ministar.
Treći stup je jačanje suradnje između države, gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija. Priznao je kako je ta veza u mnogim sektorima "pukla", a znanstvenici često proizvode radove koje u praksi nitko ne može primijeniti. Kao primjer kako premostiti taj jaz, Ministarstvo financija je u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrenulo projekt uspostavljanja fintech HUB-a u Hrvatskoj, po uzoru na Luksemburg, kako bi se stvorio ekosustav koji povezuje najkreativnije umove i financijski potencijal.
"Naš posao, po mom dubokom uvjerenju, tek počinje. Hrvatska sada, uz ispunjavanje svih preduvjeta, tek ima ozbiljnu mogućnost povećati svoju konkurentnost i unaprijediti strukturu BDP-a", zaključio je Primorac, pozvavši sve dionike da se pridruže Vladi u izgradnji Hrvatske kakvu trebamo.
FOTO Biznis elita Hrvatske okupila se na velikoj konferenciji Večernjeg lista: Pogledajte tko nam se sve pridružio
FOTO Biznis elita Hrvatske okupila se na velikoj konferenciji Večernjeg lista: Pogledajte tko nam se sve pridružio
Otvori KEKS Pay
Fali ti četvrti stup, smanjenje općina, gradova, županija... DRASTIČNO! Vidi primjer Danske.