Odbijanje Vatikana da sudjeluje u inicijativi američkog predsjednika Donalda Trumpa o upravljanju krizom u Gazi otvorilo je novo poglavlje u odnosima Svete Stolice i Washingtona te dodatno naglasilo podjele oko načina rješavanja bliskoistočnih sukoba. Dok Bijela kuća pokušava uspostaviti novo “mirovno vijeće” s proširenim globalnim ovlastima, Vatikan poručuje da međunarodne krize moraju ostati u okvirima multilateralizma i sustava Ujedinjenih naroda. U pozadini su i šire dileme o legitimnosti, ulozi velikih sila i pitanju tko ima pravo upravljati procesima koji se tiču suvereniteta i prava naroda pogođenih ratom.
Vatikan je službeno odbio sudjelovati u “Vijeću za mir” koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, naglasivši da rješavanje međunarodnih kriza treba ostati u nadležnosti Ujedinjenih naroda. Kardinal Pietro Parolin, najviši vatikanski diplomat, izjavio je da Sveta Stolica neće sudjelovati u toj inicijativi zbog svoje posebne naravi i poslanja, koje se razlikuje od uloge država. Pritom je istaknuo kako Vatikan inzistira na tome da međunarodnim krizama upravlja sustav UN-a, a ne ad hoc tijela pod vodstvom pojedine sile.
Papa Lav XIV, prvi američki papa, bio je u siječnju pozvan da se pridruži vijeću, no Sveta Stolica očito ne želi ulaziti u strukturu koja bi mogla biti protumačena kao paralelni mehanizam globalnog upravljanja. Time Vatikan ostaje dosljedan svojoj dugogodišnjoj potpori multilateralizmu i međunarodnom pravu. Prema Trumpovu planu, vijeće je nakon postizanja krhkog primirja u Gazi u listopadu trebalo preuzeti privremeni nadzor nad upravom teritorija i koordinirati obnovu.
No predsjednik je naknadno najavio proširenje njegovih ovlasti i na druge globalne sukobe, čime je inicijativa dobila znatno širi geopolitički okvir. Prvi sastanak vijeća trebao bi se održati u Washingtonu, s fokusom na obnovu Gaze i sigurnosne aranžmane nakon rata. Italija i Europska unija najavile su sudjelovanje svojih predstavnika u svojstvu promatrača, budući da formalno nisu članice vijeća.
Takav pristup odražava oprez europskih aktera, koji ne žele otvoreno osporiti američku inicijativu, ali ni preuzeti punu političku odgovornost za njezin koncept i moguće posljedice. Osnivanje vijeća izazvalo je kritike stručnjaka za ljudska prava, koji upozoravaju da bi model u kojem američki predsjednik predsjeda tijelom zaduženim za upravljanje stranim teritorijem mogao nalikovati kolonijalnom obrascu odlučivanja bez legitimnog lokalnog predstavništva.
Posebno se problematičnim smatra to što u strukturi vijeća nema palestinskih dužnosnika, što dodatno dovodi u pitanje njegovu reprezentativnost i održivost. Neke su zemlje na Trumpov poziv reagirale suzdržano, strahujući da bi stvaranje takvog vijeća moglo potkopati ulogu Ujedinjenih naroda i oslabiti postojeće međunarodne mehanizme.
Dok su se pojedini saveznici Washingtona na Bliskom istoku priključili inicijativi, dio zapadnih partnera zasad ostaje distanciran. Odluka Vatikana da se ne uključi dodatno naglašava raspravu o tome treba li svjetske krize rješavati kroz široki multilateralni konsenzus ili kroz fleksibilne koalicije pod vodstvom velikih sila.
Otvori KEKS Pay
