Gotovo godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora od Drugog svjetskog rata, u vrijeme kada je Jugoslavija već ozbiljno pucala po šavovima, a Hrvatska je nakon krvavog Uskrsa na Plitvicama i pokolja u Borovu Selu, brojala svoje prve žrtve, prvi predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, donio je 25. travnja odvažnu, ali i visokorizičnu odluku o raspisivanju Referenduma o državnoj samostalnosti. Bio je to ključan strateški potez. Naime, kako bi se suprotstavila optužbama za separatizam Hrvatska je čim prije trebala demokratski legitimitet kako bi težnju za neovisnošću međunarodnoj zajednici mogla predstaviti kao volju svog naroda, a ne samo ambiciju jedne političke stranke. Taj prvi, povijesni referendum od hrvatske samostalnosti, na kojem se odlučivalo o budućnosti zemlje, održan je prije točno 35 godina – na današnji dan 19. svibnja 1991. Na dva listića, plavom i crvenom, bila su postavljena dva pitanja:
„1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?“
„2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?“.
Uz svako od ta dva pitanja bila su ponuđena dva, kratka i jasna odgovora - „Za“ i „Protiv“.
Na temelju biračkih popisa te ratne 1991. godine pravo glasa imalo je 3.652.225 glasača. Na ukupno 7.691 biračko mjesto izašao je tada 3.051.881 birač, što je bilo čak 83,56 posto ukupnog biračkog tijela. Na pitanje koje je bilo ispisano na plavom listiću, odgovor „Za“ zaokružio je tada 2.845.521 glasač ili 93,24 posto od onih koji su izašlih na referendum, dok je „Protiv“ glasovalo 126.630 glasača, odnosno samo 4,15 posto, a nevažećih plavih listića bilo je 1,18 posto. Na drugo pitanje, otisnuto na crvenom listiću, odgovor „Za“ prijedlog o ostanku u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi zaokružilo je samo 164.267 glasača izašlih na referendum (5,38 posto), dok je protiv bilo 2.813.085 glasača ili 92,18 posto onih koji su izašli, a 2,07 posto crvenih listića bilo je nevažeće.
"Možemo se osloniti na ove rezultate u pregovorima s drugim jugoslavenskim republikama i pokazati svijetu da ovo nije samo volja HDZ-a, ili moj osobni program, već ono što narod u mojoj republici želi", izjavio je, nakon gotovo jednoglasne potpore neovisnosti, tadašnji predsjednik Tuđman.
Od glasačke kutije do UN-a
Na temelju te, na referendumu neposredno iskazane volje građana, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Iste te godine, 8. listopada, Hrvatski sabor je, zasjedajući u tajnosti u podrumu zgrade INA-e zbog opasnosti od novih zračnih napada, nakon napada na Banske dvore dan ranije, donio povijesnu Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država. Put koji je započeo u svibnju 1991., zaokruživanjem „Za“ na plavom glasačkom listiću, nakon brutalnog rata i teške diplomatske borbe, završen je 22. svibnja 1992., primanjem Hrvatske u Ujedinjene narode i podizanjem hrvatske trobojnice ispred sjedišta UN-a u New Yorku.
U 35 godina građane se za mišljenje pitalo 3 puta
U protekla tri i pol desetljeća, od povijesnog referenduma, pa sve do danas, u Hrvatskoj se građane za mišljenje pitalo još samo dva puta - 22. siječnja 2012., na Referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i 1. prosinca 2013., na Referendumu o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj. Na pitanje „Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?“ odgovor „Za“ zaokružilo je s 66,27 posto glasača koji su pristupili referendumu. Na trećem i do sada posljednjem referendumu u nizu, ali i prvom koji je raspisan na temelju narodne inicijative (udruga "U ime obitelji"), na pitanje „Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“, odgovor „Za“ zaokružilo je 65,87 izašlih građana.
Otvori KEKS Pay
