Nakon što je lani Finska bila zemlja partner sajma Zeleni tjedan, povećala je izvoz poljoprivrednih proizvoda na njemačko tržište za 50 posto. Ove godine partner je Hrvatska i stoga očekujemo poticaj i za naše poljoprivredne proizvođače, kazao je jučer predsjednik Vlade Andrej Plenković u Berlinu, gdje 50-ak hrvatskih proizvođača predstavlja svoje proizvode na najvećem europskom poljoprivrednom sajmu.
Jubilarni, 85. sajam održava se na 118.200 četvornih metara u berlinskom City Cubeu, a na njemu 1800 izlagača iz 61 zemlje predstavlja 100.000 proizvoda. Manifestaciju koju posjeti oko pola milijuna ljudi otvorio je premijer Plenković, a partnerstvo dviju država simbolički je obilježeno predajom osamdesetogodišnje masline gradu Berlinu u ime Hrvatske.
Sve reakcije na naš nastup vrlo su pozitivne i vidi se da Nijemci prepoznaju kvalitetu hrvatskih proizvoda, njihovu autohtonost, tradiciju i način pripreme, istaknuo je Plenković.
Poljoprivredni izvoz 2 mlrd.
– Možda nemamo tolike količine da možemo igrati utakmice na razini najvećih država, ali sam siguran da kvalitetom možemo izboriti pravo mjesto na izvoznim tržištima i tako pojačati hrvatsko gospodarstvo – kazao je premijer te istaknuo da je Njemačka jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Robna razmjena u 2019. iznosi gotovo šest milijardi eura i bilježi rast, a Hrvatsku je lani posjetilo gotovo tri milijuna Nijemaca, koji su ostvarili 21 milijun noćenja.
Uz premijera, hrvatske izlagače obišli su organizatori hrvatskog sudjelovanja na Zelenom tjednu, ministrica poljoprivrede Marija Vučković i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
– Trenutačno izvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 2 milijarde eura, a možemo i trebamo puno više. Zeleni tjedan je odlična platforma za povećanje te brojke. Ovdje će prodefilirati više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta i svima njima želimo pokazati da naše turističke ljepote prati i kvalitetna gastronomija i da naša poljoprivreda ima dugu tradiciju, ali i veliki potencijal – naglasio je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, a ministrica Vučković istaknula je da Hrvatska, iako je najmlađa članica Europske unije, ima 24 poljoprivredna i prehrambena proizvoda zaštićena oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije.
Hrvatsku na Zelenom sajmu predstavljaju velike kompanije, poput Podravke, Atlantic grupe, Badela, Sardine, Dukata, Cromarisa, Kraša, Dalmacijavina, Fortenova grupe te Pivca, ali i brojni manji, odnosno obiteljska gospodarstva, poput OPG-a Zvonimira Kalića, PP Orahovice, Udruge proizvođača bučina ulja, Udruge proizvođača paškog sira ili pak Klaster hrvatskog pršuta, koji će posebno biti u fokusu mandata nove Europske komisije. Zajednička poljoprivredna politika doživjet će promjene – s jedne strane joj, kao i drugoj tradicionalnoj politici, onoj kohezijskoj, prijeti smanjenje novca u sklopu novog proračuna, a s druge, zbog orijentacije na ekološku proizvodnju, izravna plaćanja više neće biti vezana samo uz veličinu posjeda nego i uz ekološku učinkovitost.
Organska hrana u fokusu
Kako je u intervjuu za Večernji list najavio povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, Poljak Janusz Wojciechowski, 40 posto proračuna za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZAP) mora biti potrošeno na zaštitu okoliša, klime i bioraznolikost, a u raspodjeli novca mora se u obzir uzeti i distribucija fondova, posebno više novca za mala i srednja gospodarstva i obiteljske farme, kako bi se ne samo izbjegla depopulacija ruralnih područja nego i ohrabrilo mlade da se bave poljoprivredom.
Također, više će se pozornosti poklanjati organskoj hrani i njezinoj distribuciji na tržište. Hrvatskoj je u interesu poticati manje proizvođače, a podržava i europski Zeleni dogovor (Green Deal), sveobuhvatni program u čijem je središtu vizija klimatski neutralne Europe do 2050. Ipak, ta predanost, među ostalim, smanjenju emisije ugljikova dioksida i korištenja fosilnih goriva, jučer je došla u pitanje kad je portal EUobserver objavio da je jedan od sponzora hrvatskog predsjedanja Vijećem EU – Ina. Iz Vlade do zaključenja ovog izdanja nismo dobili reakciju na te napise.
Čvarci, suho meso, ajvar i kiseli kupus...hrvatska teška inustrija.