Filipu Zavadlavu (29) Visoki kazneni sud (VKS) djelomično je uvažio žalbu pa mu je za pet godina smanjio kaznu koju mu je u listopadu 2023. izreklo sudsko vijeće Županijskog suda u Splitu. Riječ je bila o ponovljenom suđenju zbog ubojstava Marina Bobana (24), Jurice Torlaka (38) i Marina Ožića Pajića (25) u splitskom Varošu u siječnju 2020. Za svako od tih ubojstva, Županijski sud u Splitu je Zavadlavu izrekao pojedinačne kazne od po 15 godina zatvora. Tim kaznama je pridodana ranija kazna od dvije i pol godine zatvora zbog dovođenja u opasnost i nedozvoljenog držanja oružja, koja mu je izrečena na prvom suđenju te je bila pravomoćna. U zbiru je osuđen na jedinstvenu kaznu od maksimalnih 40 godina zatvora. No VKS mu je sada pojedinačne kazne umanjio s 15 na 12 godina, osudivši ga na jedinstvenu kaznu od 35 godina zatvora. I toj je kazni pridodana ona ranija od dvije i pol godine na koju je bio osuđen tijekom prvog suđenja zbog općeopasne radnje i nedozvoljenog držanja oružja. Kako je riječ o kazni dugotrajnog zatvora, presuda još nije pravomoćna, jer Zavadlav ima pravo na još jednu žalbu o kojoj će odlučivati Vrhovni sud. U izrečenu kaznu uračunato mu je vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru u kojem je od siječnja 2020. Ako mu presuda od 35 godina postane pravomoćna to će značiti da ima izdržati još 29 godina te kazne, jer je već skoro šest godina iza rešetaka.
Prema optužnici Zavadlav se teretio da je 11. siječnja 2020. hicima iz kalašnjikova ubio Marina Bobana, Juricu Torlaka i Marina Ožića Paića. Bio je prvotno optužen za tri teška ubojstva iz bezobzirne osvete, no sud je nakon provedenog dokaznog postupka izmijenio činjeničnu i pravnu kvalifikaciju jer tijekom suđenja nije utvrđeno da se radilo o bezobzirnoj osveti. Tako je umjesto za tri teška ubojstva osuđen za tri tzv. obična ubojstva i na prvom i na ponovljenom suđenju. Zavadlav je u svojoj obrani tvrdio da je u vrijeme počinjenja zlodjela, koje je inače snimljeno kamerama video nadzora, bio na moru, te da nije počinio zločin. Naveo je da se ne osjeća krivim, a sud je takvu njegovu obranu nazvao infantilnom navevši da je bio svjestan posljedica svojih djela. Otegotnim mu je bilo cijenjeno što je koristio automatsku pušku, ne dajući žrtvama niti malo šanse za preživljavanje, te što nije izrazio sućut obiteljima poginulih. Olakotnim mu je cijenjeno što je u vrijeme počinjenja djela bio bitno smanjeno ubrojive te teške obiteljske prilike u kojima je odrastao.
Obrazlažući svoju odluku VKS je naveo da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je riječ o tzv. običnim ubojstvima, a ne o teškim ubojstvima kako je tvrdilo tužiteljstvo.
- Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio da način počinjenja kaznenih djela rekonstruiran prema snimkama nadzornih kamera, rezultatima provedenih vještačenja i sadržaju iskaza svjedoka, kao i odabir mjesta i vremena počinjenja kaznenih djela, nisu rezultat "...prethodno donesene odluke i plana...", već je optuženikova namjera na ubojstva ostvarena situacijski kako su žrtve nailazile motorima na trg. Dakle, nije s dostatnom sigurnošću utvrđeno da se radi o bezobzirnoj unaprijed planiranoj osveti prema ciljanom (većem) broju osoba iz narkomanskog miljea. Iako su sva tri kaznena djela u biti motivirana željom za osvetom koja, međutim, uz izostanak drugih potrebnih elemenata nema obilježja bezobzirnosti u kontekstu kvalifikatorne okolnosti kaznenih djela teškog ubojstva - naveo je VKS u obrazloženju svoje odluke.
Smatrali su i da je prvostupanjski sud pravilno Zavadlavu olakotnim cijenio bitnu smanjenu ubrojivost utvrđenu psihijatrijskim vještačenjem te teške osobne i obiteljske prilike, a posebno njegovu životnu dob (sada 29 godina). Otegotnim je cijenjeno način i sredstvo počinjenja kaznenih djela (ubojito oružje), jačina ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra (trostruko ubojstvo mladih osoba), izražena odlučnost, hladnokrvnost i ustrajnost u kriminalnoj aktivnosti, što upućuje na veću kriminalnu količniku u njegovom protupravnom postupanju, ponašanje nakon počinjenih kaznenih djela, nekritičnost, odsutnost empatije prema posrednim žrtvama i izostanak kajanja.
- Međutim, pogrešno je otegotnim cijenjena ranija osuđivanost optuženika jer je riječ o osuđivanosti za kaznena djela proizašla iz istog događaja, a za koja je uslijed ranije odluke Visokog kaznenog suda pravomoćna osuda za optuženika. Dakle, to ne može optuženiku biti cijenjeno kao otegotna okolnost. Visoki kazneni sud stoga smatra da pojedinačne kazne (kazna zatvora 15 godina za svako kazneno djelo ubojstva) kao i jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora (40 godina) su neodgovarajuće odmjerene. Naime, s obzirom na ukupnost utvrđenih otegotnih i olakotnih okolnosti, izmijenjenu pravnu kvalifikaciju, a posebno životnu dob optuženika, prijašnju neosuđivanost i značajke psihičkog stanja optuženika, te s time povezanih karakteristika ličnosti, drugostupanjski sud ocjenjuje da će se specijalna i generalna prevencija ostvariti i nižim pojedinačnim kaznama zatvora i nižom jedinstvenom kaznom dugotrajnog zatvora - naveo je u obrazloženju VKS.
Sjednica na kojoj su odlučivali o žalbama bila je održana u ožujku, a Zavadlav i njegova obrana tada su tražili da mu se ukine istražni zatvor te da mu se presuda preinači iz osuđujuće u oslobađajuću. Tužiteljstvo je u svojoj žalbi tada navelo da smatraju kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, jer iz izvedenih dokaza nije utvrdio motiv, odnosno da bi se radilo o bezobzirnoj osveti te, smatrajući da nisu dokazana kvalifikatorna obilježja teškog ubojstva, pa je Zavadlava osudio za tzv. obična ubojstva.
- Suprotno mišljenju suda, iz iskaza većeg broja svjedoka nedvojbeno proizlazi kako su optuženik i članovi njegove obitelji mjesecima bili izloženi pritiscima da vrate dug koji je optuženikov brat dugovao za drogu. Prvostupanjski sud izdvojio je dijelove iskaza ovih svjedoka kako bi isključio motiv, a nije ih doveo u vezu jedne s drugima kao i s ostalim dokazima. Iz snimki videonadzora vidljivo je da je optuženi došao s kalašnjikovom i čekao da se pojave točno određene osobe. Nije čekao bilo koju žrtvu već one koje je odgovornima za pokušaj naplate duga. Nije bio maskiran, znao je koga čeka, nije dvojio o identitetu žrtava i čekao je s unaprijed stvorenom namjerom da ih liši života. Iz sudsko-medicinskog vještačenja proizlazi da je precizno gađao u vitalne dijelove žrtava kako bi se isključio bilo koji drugi ishod osim onog smrtnog. Smatramo i da je prvostupanjski sud zanemario cijeniti videozapis iz kojega Zavadlav vježba pucanje iz kalašnjikova s kojim se i fotografirao, a koji datiraju od listopada 2019. do siječnja 2020. Način počinjenja, planirana bezobzirna likvidacija žrtava govori u prilog tome da je motiv bezobzirna osveta. Izričući kaznu koja nije adekvatna sud je propustio poručiti javnosti da nitko ne može rješavati probleme, bez obzira o čemu se radi, tako da uzme pravdu u svoje ruke - navelo je tužiteljstvo u svojoj žalbi.
No s obzirom na to da je VKS Zavadlavu smanjio kaznu za pet godina, očito je da je više vjerovao argumentaciji obrane no optužbe. Njegovo suđenje je imalo jaki medijski odjek, a iz sigurnosnih razloga Zavadlav je u sudnici ponekad na sebi imao i pancirnu košulju. Zbog sigurnosnih razloga, nije kao što je uobičajeno, vrijeme od uhićenja do suđenja te tijekom suđenja proveo u istražnom zatvoru na splitskim Bilicama, već je bio premješten u druge zatvore iz kojih je potom dovođen na Županijski sud u Splitu. Cijelo vrijeme postupka je nijekao svoju upletenost u ono zbog čega je završio na optuženičkoj klupi. Njegov nasilni čin, naišao je, na žalost, i na odobravanje jednog dijela javnosti, koja se organizirala preko društvenih mreža u grupe potpore, koje su opravdavale ono što se Zavadlav teretio, iako se to ničim ne može opravdati. Jedna od teza tijekom istrage bila je da je Zavadlav ubio trojicu mladića jer su ga neki od njih iznuđivali. Odnosno iznuđivali su njegova brata koji je upao u probleme s drogom. No to je tijekom postupka teško bilo dokazati zbog čega je na koncu i otapala kvalifikacija za teška ubojstva iz bezobzirne osvete, a tom stavu prvostupanjskog suda se sada priklonio i VKS.
Otvori KEKS Pay
