Voda, obična, najmanje za dva dana (1,5 -2 litre po danu), hrana – dehidrirana ili konzervirana, ali bez puno soli i šećera, u količini za najmanje dva dana, hrana za bebe, higijenske potrepštine – četkica i pasta za zube, zaštitna maska za lice, papirnate maramice, toaletni papir, higijenski ulošci, antibakterijski gel. Potom medicinske potrepštine – flasteri, sredstvo za dezinfekciju, zavoji, naočale ili neka druga medicinska pomagala i lijekovi, priručna sredstava i elektronika – otvarač za konzerve, napunjena baterija za mobitel, prijenosni radijski prijemnik na baterije i rezervne baterije, svjetiljka, pištaljka, šibice ili upaljač, plastične vrećice za smeće, ljepljiva vrpca. Novac, dokumenti i brojevi telefona/mobitela ukućana, rodbine i prijatelja na papiru. Odjeća i spavanje – vreća za spavanje ili deka te hrana za kućne ljubimce, ako ih ima. Sve to bi građani Hrvatske trebali staviti u ruksak, torbu ili veću čvrstu vrećicu i imati pripremljeno za slučaj bilo kakve izvanredne situacije ili evakuacije, o čemu se podosta počelo govoriti u EU.
U zadnje vrijeme sve više država, ali poglavito onih sa sjevera Europe i onih koje graniče s Rusijom, građanima dostavljaju popise i brošure o spremnosti na moguće izvanredne situacije, posebice vezano za rat u Ukrajini te ratne i hibridne aktivnosti Rusije, ali – nemojmo to zaboraviti – i u slučajevima prirodnih nepogoda. Hrvatska takve brošure neće dijeliti, doznajemo iz MUP-a. Razloga je više – sve gore nabrojano već postoji u obliku uputa što treba imati za sve vrste evakuacija kod raznih opasnosti, što u konačnici pokriva i situacije koje bi se mogle dogoditi u slučaju nekih sigurnosnih prijetnji, što je odavno propisala Civilna zaštita, a s vremenom se taj popis prilagođava novima situacijama. Popis je građanima dostupan na internetskoj stranici Civilne zaštite, a za one koji se slabije ili nikako ne služe internetom – posebice starije generacije – Civilna zaštita redovno na terenu održava edukacije i demonstracije. – Odlazimo u staračke domove, vrtiće, škole, svako malo imamo vježbe i edukaciju građana na javnim mjestima – pojašnjava ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut.
Osim toga, dijeljenje brošura dobilo je veliki odjek u medijima, ali ne dijele ih sve EU države. One koje ih dijele u vrlo su specifičnoj situaciji iz dva razloga. Šveđani, Finci i Norvežani, otkuda dolazi najviše vijesti o pripremama stanovništva, kao i iz baltičkih država, nisu ratovale, niti imale velika izvanredna stanja od 2. svjetskog rata. Neke – Švedska, na primjer – takve brošure redovno dijele zbog prirodnih nepogoda, klime i prilično rijetke stope naseljenosti, što rezultira izoliranim zajednicama. K tome, to su države koje su u neposrednom susjedstvu Rusije i po zemljopisnom položaju neusporedive s Hrvatskom. I visoka povjerenica za Europsku vanjsku politike Kaja Kallas, kad govori o mogućem pripremanju za rat, za što su je mnogi kritizirali da se time diže, u ovom trenutku, nepotrebna panika i anksioznost među građanima, govori iz pozicije građanke države koja se tek sad suočava s nekom vrstom prijetnje. Hrvatska, s druge strane, ima sustav Civilne zaštite koji je postojao još u starom sistemu, a nastavio je održavati kontinuitet, sa stalnim vježbama i u izvrsnoj suradnji i s vojskom. Prije nekoliko godina još je unaprijeđen, a novi sustavi imaju upozorenja i savjete za sve izvanredne situacije, od poplava, preko internetskih blokada do rata. Uostalom, uveden je i Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama bilo koje vrste, čije poruke građanima dolaze na mobitele.
I još je jedna, nažalost, razlika: Hrvatska ima relativno nedavno iskustva Domovinskog rata i realno funkcioniranje u izvanrednim situacijama. Ukratko, ono što sada uvode sjeverne države, Hrvatska već odavno ima. Tako ima i obiteljski plan, kao dodatak kompletu za preživljavanje, a u kojem se kaže da treba sadržavati važne telefonske brojeve i alternativne načine komuniciranja (npr. mjesta gdje ćete ostaviti pisane poruke za ukućane), mjesta susreta ako su članovi obitelji na različitim lokacijama, evakuacijske puteve, informacije o tome što ćete učiniti ako se ne možete vratiti kući ili kontaktirati članove obitelji, zaduženja svakog člana obitelji tijekom evakuacije uključujući uzimanje kompleta za preživljavanje, ime osobe izvan vašeg mjesta koju će ukućani po potrebi kontaktirati te podsjetnik na sigurna mjesta u domu i izvan njega, podsjetnik na mjesta za isključivanje plina, struje i vode i ostalog.
Strategija za spremnost
EU u cjelini – a to nije počelo samo ruskom invazijom na Ukrajinu – već neko vrijeme govori o tome da se građani trebaju pripremiti za izvanredne situacije. Još prije, klimatske promjene dovele su do ekstremnih vremenskih prilika, poplava ili jakog vjetra, čega se sjećamo i u Hrvatskoj. Potom, Hrvatska je, nažalost, osjetila i posljedice dva jaka potresa. Pandemija COVID-19 bila je još jedna, dosad nezabilježena zdravstvena kriza. Sve su to situacije – uz moguće prekide opskrbe energijom ili hakerske napade – na koje se građani trebaju racionalno, ali bez panike pripremati. Nedavno je inicijativa Rearm Europe, program vrijedan do 800 milijardi eura, preimenovana u Readiness (Spremnost) 2030. Prvobitni cilj inicijative bio je potaknuti ulaganja u obrambene programe, ali njezin se doseg sada proširio i obuhvaća civilni pokret skladištenja osnovnih zaliha u slučaju katastrofe prema Unijinoj strategiji za spremnost.
– Od rastućih geopolitičkih napetosti i sukoba, hibridnih i kibersigurnosnih prijetnji, manipulacije informacijama i uplitanja, do klimatskih promjena i sve većih prirodnih katastrofa, EU mora biti spremna zaštititi građane i ključne funkcije – poručili su iz Komisije, savjetujući građanima da pripreme set za preživljavanje i upute – iste one koje ima hrvatska Civilna zaštita.
U kakvom lažljivom svijetu mi živimo, ja ne vjerujem...