Više od 1,27 milijuna ljudi svake noći u Europi spava na ulici ili u privremenim skloništima, dok je gotovo pet posto građana Europske unije tijekom života doživjelo neki oblik beskućništva, upozorila je aktivistica Ruth Owen povodom Svjetskog dana beskućnika, prenosi agencija Anadolu. Ruth Owen, zamjenica direktora Federacije nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima u Europi, istaknula je da se beskućništvo pretvorilo u duboko ukorijenjenu krizu, osobito u većim gradovima. Prema najnovijim podacima, u Europi najmanje 1,27 milijuna ljudi nema stalni dom, što Owen naziva "konzervativnom procjenom" jer obuhvaća samo one koji su vidljivo beskućnici, piše Fenix.
Ona je pojasnila da šira definicija beskućništva uključuje i osobe koje privremeno borave kod prijatelja ili članova obitelji jer nemaju drugog izbora. "Imamo neke nove statistike s europske razine o tome jesu li iskusili različite oblike beskućništva... gotovo pet posto stanovništva EU koje je u svom životu iskusilo neki oblik beskućništva", rekla je Owen. Istaknula je da se situacija pogoršava u mnogim gradovima, posebno u Bruxellesu, gdje je broj beskućnika od 2008. do danas porastao s 1.700 na više od 10.000 osoba, uglavnom zbog rasta troškova stanovanja.
Prema riječima Owen, Njemačka ima najveći broj beskućnika u Europi, oko 530 tisuća ljudi. Ta brojka, kaže, proizlazi iz preciznih popisa stanovništva i široke definicije pojma beskućništva. Suprotno tome, grčko-ciparska uprava službeno ne bilježi beskućništvo, ali analize pokazuju da situacija nije tako povoljna. "Kada pogledate ovaj upitnik EU Silk... mislim da je to iskusilo 11 posto stanovništva. Dakle, to je prilično zanimljiv kontrast", rekla je Owen. U Francuskoj se situacija također pogoršava. Broj beskućnika porastao je za 20.000 samo prošle godine i sada doseže oko 350.000 ljudi, navodi Zaklada za beskućnike (bivša Abbe Pierre) u svom izvješću za 2025. godinu.
Kao glavni razlozi navode se stagnacija stambene izgradnje, rast cijena najma i neaktivnost vlasti. U izvješću se ističe da 2,7 milijuna ljudi čeka javni smještaj, dok ga je u 2023. dobilo tek 393.000 osoba. Organizacija upozorava da nedostatak političke volje i trenutačna vladina kriza mogu dodatno pogoršati situaciju, a broj beskućnika u Francuskoj povećao se za čak 130 posto između 2002. i 2022. godine. Owen smatra da bi se rješenje trebalo temeljiti na većem ulaganju u javno stanovanje i regulaciju tržišta nekretnina. "Mislim da moramo učiniti stanovanje pristupačnijim za ljude s vrlo niskim primanjima, uključujući regulaciju tržišta stanovanja, izgradnju javnih stanova i pružanje podrške kućanstvima", rekla je.
Posebno je istaknula model "Housing First", prema kojem se beskućnicima odmah osigurava stabilan smještaj. "Postoji intervencija pod nazivom ‘Housing First’... vaš primarni problem je taj što vam je potreban dom i trebate biti podržani da što prije uđete u dom, gdje imate stanarska prava kao i svi ostali", objasnila je Owen. Kao primjer uspješne prakse navela je Finsku, koja je smanjila broj beskućnika s 20.000 na oko 3.000 u posljednjih dvadeset godina. "Smanjila je broj beskućnika s oko 20.000 na 3.000 tijekom dva desetljeća", dodala je.
FOTO Koliko je politički pad Gabrijele Žalac utjecao na nju? Evo kako se mijenjala kroz godine
Otvori KEKS Pay
Njemci spavaju na ulici a imigranti u hotelima.