Prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Ilja Iljin uglavnom je tragao za ljudima izgubljenima na moru. Sada ovaj čovjek lovi sabotere. Iljin, zamjenik zapovjednika finske obalne straže, sve više je na oprezu zbog tankera koji bi mogli počiniti sabotažu. Iza njega stoji mala vojska: deseci radara i kamera, brojni patrolni čamci, flota zrakoplova i helikoptera – sve raspoređeno za pretraživanje vodene površine veličine Belgije. Traže sumnjivo ponašanje koje bi moglo ugroziti podmorske kabele koji Europljanima donose internet i električnu energiju. Ipak, sabotaže se i dalje događaju. Dva puta samo u Finskom zaljevu u posljednjih 18 mjeseci, prema Iljinu. Ukupno je Baltičko more zabilježilo najmanje šest sumnjivih incidenata sabotaže od 2022. godine, s 11 poznatih podmorskih kabela oštećenih od 2023.
"Ovo postaje sve češće. Postali smo svjesniji rizika i trenutačno pokušavamo pronaći načine kako pravilno odgovoriti", kazao je. Nije teško zamisliti burni scenarij. Irska bi mogla izgubiti desetinu svoje električne energije prekidom tri kabela. Norveška opskrbljuje Europsku uniju trećinom plina bloka kroz podvodne cjevovode. Napad na bilo koji od tih ciljeva mogao bi izazvati kaos, nestašice energije, nekontrolirane cijene, prisilne odluke o tome tko ostaje bez struje.
"Svjedočimo novoj stvarnosti", rekao je litavski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas. "Imamo sve više incidenata u Baltičkom moru, koji bi mogli imati utjecaj na tržišta, potrošače i naše tvrtke", dodao je. Do sada vlasti nisu uspjele nepobitno dokazati da Moskva stoji iza bilo kojeg od incidenata. "Ali takve sabotažne aktivnosti u trenutnim okolnostima mogle bi se smatrati korisnima za Rusiju ... to je jedina interpretacija", rekao je Vaičiūnas za Politico.
Moskva bi tako mogla preokrenuti svakodnevni život Europljana ako to želi. Europske vode, drugim riječima, postale su nova fronta u zagrijavajućem hladnom ratu s Rusijom. EU i NATO žure riješiti problem, razvijajući planove za kupnju rezervnih kabela i dronova te jačanje vojnog nadzora. No Donald Trump izaziva strahove da bi se situacija mogla samo pogoršati, napada ključne američke saveze i ponavlja ruske stavove. "Ohrabreni su", rekao je jedan diplomat EU, kojem je zajamčena anonimnost da bi mogao slobodno govoriti. "Tako da to samo znači da moramo postati ozbiljni", dodao je.
U rujnu te godine, plinovodi Nord Stream koji povezuju Rusiju i Njemačku misteriozno su eksplodirali. Izvještaji su otada povezali incident s ukrajinskim državljanima, iako je kazneni slučaj još u tijeku. Od tada se sabotaža u Baltičkom moru proširila, pogađajući telekomunikacijske, plinske i električne veze koje povezuju Švedsku, Finsku, Njemačku, Latviju i Estoniju. Prije samo nekoliko tjedana, komunikacijski kabel koji povezuje Berlin i Helsinki ponovno je oštećen uz švedsku obalu. Za početak, troškovi su izuzetno niski. "Potencijalno, radi se samo o podmićivanju kapetana da spusti sidro", rekao je Christian Bueger, profesor međunarodnih odnosa i stručnjak za pomorsku sigurnost na Sveučilištu u Kopenhagenu. "To je stvarno jeftino ako razmišljate o vojnim sigurnosnim operacijama."
Meta je također lako dostupna sidru broda. Baltičko more je u prosjeku duboko samo 52 metra, dok je Finski zaljev još plići s 38 metara. Usporedite to sa Sredozemnim morem na 1.500 metara. Zatim, same kabele je jednostavno prerezati. Podmorski podatkovni kabeli – koji prenose svjetske e-mailove, WhatsApp poruke i Zoom sastanke – minijaturni su, široki otprilike kao ruka i teže samo tri kilograma, prema Volkeru Wendtu, glavnom tajniku trgovačkog udruženja Europacable. Podvodne električne veze – koje povezuju zemlje i vjetroelektrane na moru – napravljene su da izdrže teške podmorske uvjete. Široke su otprilike kao gitara, zaštićene slojevima izolacije i čelika i teže do 65 kilograma, rekao je Wendt. Kabeli, zakopani pola metra ispod morskog dna, izgrađeni su da traju 40 godina i izdrže povlačenje ribarskih mreža – ali ne i izravni udarac sidra. Upravo to se dogodilo s Eagle S, plovilom koje je vuklo svoje sidro 100 kilometara dok nije prerezalo nekoliko kabela blizu Finske u prosincu. Jednom prerezani, popravci su izazovni, prema Buegeru, pomorskom stručnjaku.
Brodova za popravak ima samo oko 80 širom svijeta. I čak nakon dolaska na mjesto, popravci mogu trajati do dva tjedna za podatkovne kabele i "mnogo mjeseci" za električne kabele, prema Peteru Jamiesonu, potpredsjedniku Europskog udruženja za podmorske kabele. Cijena je između 5 i 150 milijuna eura, prema Buegeru. To je mnogo novca i vremena za nešto što je u suštini nemoguće zaustaviti. Oko 15 posto ukupnog svjetskog pomorskog prometa prolazi kroz Baltičko more, koje se proteže na gotovo 400.000 četvornih kilometara – veće od Njemačke. Horde dronova, radara i mornara ne mogu uhvatiti svakog odmetnutog agenta.
"Nemoguće je biti svugdje u isto vrijeme", rekao je Marko Laaksonen, zamjenik načelnika stožera za operacije u finskoj mornarici.
Do sada zapadne obavještajne službe sugeriraju da su neki od incidenata zapravo bili slučajni. Ali stručnjaci su izrazili sumnje o drugima, posebno tamo gdje su uključeni ruski saveznici, poput kineskog tankera Yi Peng 3 koji je prerezao dva podmorska kabela prošlog studenog. U svakom slučaju, Moskva voli iskoristiti neizvjesnost, prema Nicku Childsu, stručnjaku za pomorsku obranu iz think tanka Međunarodni institut za strateške studije.
"U situaciji u kojoj zapravo niste u ratu, postoji vjerodostojna mogućnost poricanja", rekao je. "Rusija možda nastoji podići svoju igru u sivoj zoni ispod stvarnog sukoba, kao neka vrsta odvraćanja i upozorenja zapadnim vladama da ne eskaliraju svoju podršku Ukrajini", kaže. Zapadni dužnosnici sumnjaju na rusku umiješanost u podmetanje požara i slanje paketnih bombi diljem Europe, kao i rastuće kampanje dezinformacija i kibernetičke napade.
Dužnosnici sada dodaju podmorsku sabotažu na taj popis. "Ono što vidimo je jasno eskalacija", rekao je Bueger, i "strateški pokušaj podrivanja stabilnosti i pojačavanja osjećaja ranjivosti i neizvjesnosti u zapadnim društvima." "Vidjet ćemo više ovakvih napada", dodao je. Do sada je pomorski vandalizam uzrokovao ograničene poremećaje. Električna mreža EU među najbolje je povezanima u svijetu i tvrtke grade redundantne veze kako bi smanjile rizik od nestašica opskrbe.
Međutim, 2024. godine Estonija je dobila uvid u to što bi se moglo dogoditi u težem napadu kada su tehnički kvarovi na jednom kabelu uzrokovali porast računa za energiju za 10 posto, rekao je Erkki Sapp, član uprave državnog operatora elektroenergetske mreže Elering. Zamislite da to nije bio samo jedan električni kabel ili da se dogodilo uz masovno uništavanje podatkovnih kabela. Zatim dodajte kibernapade u jednadžbu. "Možemo se nositi s bilo kojim pojedinačnim događajem, bilo kojim pojedinačnim problemom s energetskom infrastrukturom", rekao je Sapp. "Ali ako postoji nekoliko ovakvih događaja, to može dovesti do problema sa sigurnošću opskrbe", dodao je.
Posljedice bi mogle rasti i ako se napadi prošire drugdje po Europi – posebno dok se SAD nastavlja povlačiti od svojih zapadnih saveznika. Poput svog baltičkog susjeda, Sjeverno more je plitko – s prosječnim dubinama od samo 95 metara, što ga čini izloženim sličnim činovima sabotaže, prema Phuc-Vinh Nguyenu, koji vodi pariški Energetski centar Jacques Delors. Tamo leže vitalni plinovodi koji povezuju Norvešku i kopnenu Europu. "Ako biste uspjeli ciljati jednu infrastrukturnu vezu između Norveške i EU ... prekid opskrbe i učinak na cijene doveli bi do kaotičnog scenarija", rekao je Nguyen. A najizloženiji su otoci EU.
Irska je jedna od njih, s ograničenim energetskim vezama s kontinentom. Zemlja je također manje sposobna pratiti sabotažu jer nema ni podmornice ni vojne radare, niti je dio vojnog saveza NATO-a. Malta također ima samo jednu podmorsku električnu vezu koja osigurava četvrtinu električne energije otoka. U najgorem scenariju, rekao je Nguyen, Moskva bi tempirala prekid opskrbe plinom s prekidima cjevovoda usred zime. U tom trenutku, rekao je, "nastupa velika kriza." Astronomske cijene. Zemlje smanjuju izvoz kako bi gomilale zalihe. Potrošači ostaju bez pristupa energiji. S obzirom na pat-poziciju Europe s Rusijom, to je "mogućnost koju ne možete isključiti", rekao je Nguyen. Nadalje, mogući raspad transatlantskog sigurnosnog odnosa mogao bi biti ohrabrenje Rusima da izazovu nevolje.
Situacija tjera Europu na akciju. U siječnju je NATO najavio da će rasporediti fregate, mornaričke patrolne zrakoplove i flotu mornaričkih dronova za nadzor regije kao dio novog programa "Baltic Sentry". To je uslijedilo nakon što je savez prošle godine uspostavio novi pomorski centar za praćenje ranjivosti kritične infrastrukture.
"Stavljamo znatno više vojnih sredstava u područje", rekao je James Appathurai, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za hibridne i cyber prijetnje. EU također pojačava svoje napore. U veljači je Bruxelles rekao da će potrošiti dodatnih 540 milijuna eura na novu infrastrukturu do 2027. godine, uključujući podmorske veze, kao dio strategije za zaštitu ključnih kabela. EU također planira nagomilati rezervne kabele i kupiti namjenske brodove za popravak prekida.
"Europska unija je voljna i sposobna također podržati i pomoći svojim državama članicama", rekla je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za sigurnost, za Politico. Zemlje koje graniče s Baltičkim morem također uzimaju stvari u svoje ruke. Finska tretira zaštitu energetske infrastrukture kao dio svog obrambenog planiranja – "pristup totalne sigurnosti", rekla je finska ministrica okoliša Sari Multala. Zemlja istražuje kupnju više kapaciteta za popravak. "Uvijek moramo biti spremni za najgore", kazala je.
Estonija i Litva, u međuvremenu, razmatraju nacrte zakona za zapljenu plovila koja prijete kritičnoj infrastrukturi izvan njihovih teritorijalnih voda. A Ujedinjeno Kraljevstvo je pokrenulo shemu umjetne inteligencije koja procjenjuje rizike tankera kroz javno dostupne podatke o kretanjima brodova. No oblikovanje učinkovitog odgovora također znači ulazak u pravno minsko polje.
Prema međunarodnom pravu, zemlje imaju malo ovlasti za zapljenu sumnjivih plovila izvan svojih teritorijalnih voda – ili 12 nautičkih milja od svojih obala, rekao je Sean Pribyl, partner specijaliziran za međunarodno pomorsko pravo u tvrtki Holland & Knight. Izvan te zone brod ima zakonsko pravo na "neškodljiv prolaz" i podliježe zakonima zemlje u kojoj je registriran, naglasio je.
Otvori KEKS Pay
Rusija je ta koja želi ratove, Rusija kroz cijelu svoju povijest napada i terorizira svoje susjede i krade im teritorij. Zločinački KGB-ovski režim se može održavati na vlasti samo ako stalno protiv nekoga ratuje i drži svoj izmanipulirani narod u tenzijama prema nekakvim vanjskim neprijateljima (NATO-u i sl.).